Home / Poslovna scena / Mala Silicijska dolina

Mala Silicijska dolina

Stručnjaci okupljeni na okruglom stolu Lidera i Deloittea o trendovima u telekomunikacijama objašnjavali su koje korake treba napraviti da bi razvoj tehnologije utjecao na dobrobit poslovanja.

Hrvatskoj još nije neobično susresti se s poduzetnicima koji nemaju stalan pristup e-pošti unatoč tomu što je prema razvoju telekomunikacija jedna od vodećih zemalja u regiji. To je samo jedna od diskrepancija s kojima se susreću stručnjaci iz ICT sektora, o čemu se raspravljalo na okruglom stolu o budućnosti telekomunikacijskog sektora u sklopu konferencije ‘Trendovi u telekomunikacijama u 2011. godini’. U raspravi koju su moderirali Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, i Dejan Ljuština, direktor Odjela za poslovno savjetovanje Deloittea, sudjelovali su Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, Gordana Kovačević, predsjednica Ericssonova Nikole Tesle, Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, i Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Prema prodoru fiksnog interneta, istaknuo je Ljuština, Hrvatska uz Srbiju dominira u regiji, blizu je europskog prosjeka i znatno je iznad prosjeka Jugoistočne Europe. Pokazatelji pro-

Šef T-HT-a složio se da je prioritetno novu tehnologiju približiti poslovnim zajednicama i državi. “To je golema prilika. S razvojem širokopojasnog interneta promijenit će se način uporabe uređaja. Već migracijom prema socijalnim mrežama ulazimo u novo područje. Kad jedinična cijena prijenosa podataka padne, dogodit će se revolucija, a za to treba ulagati u infrastrukturu,” rekao je Mudrinić i dodao kako će u sklopu trenda rasta pametnih telefona i uporabe ‘cloud’-usluga snažno rasti aplikacije, što je prilika za male tvrtke koje nemaju kapital, ali imaju znanje i inovaciju. Širokopojasni pristup u domaćinstvima i dalje će rasti, a jedinična cijena za podatkovni promet padati.

Novi trendovi otvaraju i nove prilike za razvoj novih operaterskih usluga. U glasovnoj komunikaciji, rekao je Pejković iz Vipneta, više nema rasta, ali golemi su potencijali u podatkovnoj. “U prošloj godini u Vipnetovoj mreži bilo je više podatkovnog prometa nego glasovnog. Taj trend dolazi, usluga ima, ali vezanih uz razvoj i širenje pametnih telefona. Korisnička uporaba podataka s pametnih telefona iznimno raste. Samo jedan hrvatski operater bilježi čak pola promila svjetskog prijenosa podataka u mobilnoj mreži.”

To je temelj i trend rasta. Naravno, ‘cloud computing’ ne smijemo zaboraviti. U rastu IT sektora 25 posto novih investicija dolazi iz segmenta ‘clouda’. I tu mobilni prijenos podataka ima svoju ulogu,” istaknuo je Pejković i dodao kako je upravo konverzija mreža iz onih za prijenos glasa u prijenos podataka glavni trend na kojem počivaju svi drugi.

Pitanje o tome kako će se razvijati infrastruktura potrebna da podupre svjetske trendove u uporabi podataka, i to u svjetlu T-HT-ova neslaganja s regulatornom agencijom HAKOM-om zbog investiranja u razvoj optičke mreže, potaknulo je širu raspravu u koju su se uključili i Andrej Ježina iz B.neta i Dražen Lučić, direktor HAKOM-a. “Ulaganje je važno, s tim je povezan razvoj društva. S rastom broadbanda povećava se i BDP. To se ne treba shvatiti olako,” istaknuo je Lučić.

Pejković iz Vipneta staknuo je i drugi problem koji pritišće industriju, Vladine krizne mjere. Kriza je također onemogućila domaćim tvrtkama da pravodobno ulažu u vlastitu IT infrastrukturu, što utječe na njihovu sposobnost da konkuruju na tržištu, pogotovo u izvozu. “Kad joj nedostaje novca, država ga uzme od poduzetnika umjesto da poboljša vlastitu efikasnost. Rezultat je da gospodarstvo ne ostvaruje dodatnu vrijednost za investicije i projekte uključujući ulaganje u ICT. Osim toga tu je nelikvidnost. A tvrtke moraju ići van, u strane države u kojima su tvrtke organizirane i efikasne i gdje se stoga ne može konkurirati. Zbog svega toga nisam optimist za ovu godinu. Očekujem ICT na nuli ili u laganom padu,” prognozirao je čelnici HUP-a i kao lijek predložio kako bi za početak bilo dobro da postoji institucija ili čovjek u Vladi kojem se može obratiti u vezi s ICT sektorom, što danas nije slučaj.