Molu se dva puta izjalovilo

Napori mađarskog Mola da pojača svoj utjecaj u Ini ovog su tjedna dvostruko loše prošli. Nakon isteka jednomjesečne ponude otkupa dionica po cijeni od 2.800 kuna, prema neslužbenim izvorima, Mol je prikupio samo oko osam tisuća dionica, što će mu vlasnički udjel u Ini povećati za neznatnih 0,08 posto, na 47,24 posto. Istodobno je održana izvanredna Skupština Ine na kojoj je izabran novi Nadzorni odbor, čijim je predsjednikom postao Davor Štern koji Molu i nije osobito po volji. Koliko će pak Štern ostati po volji hrvatske Vlade, vidjet će se uskoro kada će novi NO imati priliku izjasniti se o nova tri člana Uprave Ine. Bez obzira na sva uvjeravanja javnosti o potrebi da u Upravi Ine sjede stručnjaci, bivši minister financija Ivan Šuker još uvijek slovi kao jedan od najizglednijih kandidata za jedno od ta tri mjesta.

Nakon što je Vlada naredila Nadzornom odboru Jadroplova da odmah smijeni Stjepana Papića s mjesta predsjednika Uprave, i to stoga što je utvrđeno da je protivno Vladinu naputku zadržao plaću od 50 tisuća kuna, Papić se potrudio da u javnost diskretno proturi svoje viđenje razloga njegove smjene. Prema njemu, nije sporna (samo) njegova plaća nego je postao smetnjom zato što se opirao nabavi novih brodova u Brodosplitu po nepovoljnim uvjetima. No uvjeti gradnje brodova za Jadroplov u Brodosplitu bili su predmetom svadja tih dviju državnih tvrtki prije dvije godine, a ne prije dva mjeseca, kako se to pokušava servirati javnosti. Uostalom, oba broda za rasute terete koje je Jadroplov ugovorio s Brodosplitom isporučena su mu tijekom prošle godine, a novi se brodovi u planovima Jadroplova nisu spominjali.

Razmislite dobro isplati li vam se nagovarati klinca da zapjeva na obiteljskoj zabavi. Budući da je ZAMP počeo pronalaziti nove mogućnosti za naplatu naknada, mogao bi lako i to uvrstiti na svoju listu oporezivih izvedbi. Od Nove godine ZAMP je uveo naknadu videotekama za glazbu u filmovima, i to u iznosu od 1,25 posto prihoda videoteka, koje su i bez toga na izdisaju. Iako se ZAMP neće baš nešto osobito namiriti iz tog izvora, otvara si prostor da izdašno zagrabi u području digitalnih videoteka, kakav je HT-ov MaxTV.

Tek kad se splitski gradonačelnik Željko Kerum drznuo svoje privatne interese proširiti i na sveto splitsko brdo Marjan, nekoliko je tisuća Splićana našlo potrebnim reći mu ‘dosta’. Zbog planova Kerumove nevještenih supruga Fani Horvat da na Marjanu gradi restoran, Splićani su u nedjelju održali prosvjed koji je rezultirao time da se za način na koji je Fani Horvat kupila zemljište na Marjanu zainteresiralo i Državno odvjetništvo. Nijedan drugi slučaj očitog prepletanja osobnih interesa splitskoga gradonačelnika i njegove službene pozicije nije dosad izazvao organizirani otpor Splićana i zanimanje odgovarajućih državnih institucija.

Kao i obično u izbornim godinama, ribari i seljaci već su izborili vlastitu pobjedu. Seljaci likuju jer im je ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Petar Čobanković u petak obećao da će ove godine poticaj u cijelosti dobiti u kešu, umjesto u vaučerima i mjenicama. U ponedjeljak se pak ministar našao s ribarima i na tom je sastanku pao prijedlog da im se ne zaračunava PDV na pogonsko gorivo i opremu. Jest da će se zbog toga morati malo promijeniti Zakon o PDV-u, ali u zamjenu za ribarske glasove Vladi ništa neće biti teško.

Hrvatska je Vlada progledala na jedno oko, ali na drugo još uvijek žmiri. Napokon je i do Vlade doprlo ono o čemu biznismeni i stručnjaci već dugo govore: model rasta zasnovan na zaduživanju i ovisnosti o stranom kapitalu nije održiv! Izrekao je to pred sudionicima konferencije Euromoney ovog utorka u Beču državni tajnik Zdravko Marić. No oko koje bi trebalo vidjeti i neodrživost daljnog zaduživanja i dalje je zatvoreno. Pa tako Marić iznosi da se, u usporedbi s eurozonom, u kojoj je osnovni problem visok javni dug nekih zemalja, u Hrvatskoj popravila sposobnost da ostvari bolje uvjete zaduživanja na međunarodnom tržištu.

Obrana osumnjičenih za aferu Spice mudro je zaigrala na kartu kvantitete i uspjela barem za još jedan tjedan odgoditi podizanje optužnice protiv osmorice aktera, na čelu s bivšim potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom. Obrana se poziva na nezakonitost pribavljanja dokaza, spisa od 40 tisuća stranica, koje je Uskok pri kupio tijekom istrage, te zahtijeva da se ponovi njihovo financijsko-knjigovodstveno vještačenje. Iako je Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda taj zahtjev odbilo, u ponedjeljak ni u drugom pokušaju nije uspjelo potvrditi utemeljenost Uskokove optužnice, stoga je nova sjednica Optužnog vijeća sazvana za ponedjeljak 24. siječnja. Ako Sudu treba toliko vremena da uopće podigne optužni akt, bit će zanimljivo vidjeti koliko će trajati samo suđenje, ako do njega uopće i dođe.