Kamatne stope u 2011. ČETIRI NAJVEĆE BANKE NE OČEKUJU NI PAD NI RAST

Cijena kapitala poduzetnicima u Hrvatskoj često je pitanje svih pitanja. Sudeći prema odgovorima iz četiri najveće banaka, situacija se neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Tako u PBZ-u ne očekuju rast kamatnih stopa za gospodarstvo u 2011., ali ne spominju ni eventualno smanjenje. U Erste banci smatraju da je s obzirom na trenutačne gospodarske uvjete, trošak rizika još u porastu i ne dopušta znatniji pad kamatnih stopa na kredite. Iz tog razloga u ovoj godini ne očekuju rast kamatnih stopa, ali i manevarski prostor za njihovo smanjivanje ostaje ograničen. U Raiffeisen banci objašnjavaju da pritisci za smanjivanje kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu dolaze od visoke likvidnosti financijskih institucija koja se nastavlja i u ovoj godini. U suprotnom smjeru djeluje rast potražnje države na domaćem tržištu zbog potreba za refinanciranjem dospjelih obveza i financiranja tekućeg deficita. Najizglednija je prognoza da će se nastaviti lagani pad kamatnih stopa, ali uz visoku razinu neizvjesnosti s obzirom na ovisnost o vanjskim utjecajima.

Prema konsolidiranom dijelu poduzeća ponuda bankovnih kredita je veća od potražnje, što je rezultiralo spuštanjem kamatnih stopa banaka još u 2010. Međutim, povećavala se razlika u kamatnim stopama na kredite između najboljih i lošijih poduzeća. U 2011. očekujemo rast potražnje za kreditima u skupini najboljih poduzeća, što bi zbog povećanja njihova udjela u ukupnom iznosu kredita poduzećima trebalo rezultirati smanjenjem prosječne kamatne stope na kredite poduzećima – kažu u RBA-i. Kamatne stope ovise prije svega o kreditnoj sposobnosti klijenata, odnosno o rizičnosti zajmoprima. U Zagrebačkoj banci smatraju da će daljnje kretanje aktivnih kamatnih stopa ovisiti o cijeni izvora financiranja, odnosno o cjelokupnome makroekonomskom okruženju i rejtingu zemlje u kojoj banka posluje. Zaključak je da pozitivna gospodarska kretanja i zaključenje pregovora s Europskom unijom također mogu biti motivirajući faktor daljnjih, pozitivnih korekcija kamatnih stopa na kredite, primarno onih za dugoročne investicije i manje rizične plasmane.

Inače, kamatne stope na kredite u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske narodne banke, promijenile su trend u trećem tromjesečju 2009. i nakon dvije godine rasta počele su se spuštati. U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) ističu da tri elementa određuju kamatne stope: cijena sredstava, regulacija i rizik, s time da je najvažniji utjecaj rizika, i to s jedne strane rizika zemlje prema procjeni stranih investitora, a s druge rizika dužnika. – Kod bankovne marže, profitna marža i operativni troškovi dosegnuli su povijesni minimum, jedino je porasla premija na rizik dužnika zbog rasta nenaplativosti kredita. Taj faktor jedini još ‘gura’ kamatne stope prema gore – kažu u HUB-u dodajući da je izvjesno kako će početak rasta BDP-a, s odmakom od jednog do dva tromjesečja, dovesti do pada loših kredita. Dakle, može se očekivati daljnji pad kamata (i na depozite i na kredite), ali taj bi pad teško mogao biti znatniji u ovoj godini. Tek kad se svi elementi ‘poslože’, moglo bi doći i do većeg pada kamatnih stopa s obzirom na oštru tržišnu utakmicu među bankama.