V GRUPA

Stratešku odluku o proširenju djelatnosti sa zaštitarske i protupožarne na održavanje donijeli su 2006. odustavši od razvoja izlaskom u regiju. Taj je potez tvrtki donio dodatnu snagu zbog tada još neočekivane svjetske krize razvoju, njezina diverzifikacija omogućila joj je da lakše prebrodi krizu.

Novi logo Poslovnog sustava V Grupe s pet crvenih kockica diskretna je poveznica s nacionalnim indentitetom, objašnjava Ankica Vrbanc, a istodobno predstavlja i pet tvrtki unutar poslovnog sustava. Uz već spomenutu V Grupu Zaštita, specijaliziranu isključivo za usluge privatne i protupožarne zaštite, tu je i tvrtka V Grupa specijalizirana za usluge facility manadžmenta (ukupno održavanje neke nekretnine u što je uključeno tehničko održavanje, čišćenje, zaštita, odnosno sve što treba jednoj poslovnog zgradi/nekretnini za normalno funkcioniranje).

Treća je javna ustanova Lupus za izobrazbu odraslih (ekonomija za zvanje čuvara, zaštitara, edukacija iz područja zaštite na radu i protupožarne zaštite, te interna edukacija sukladno implementiranim sustavim kvaliteti), četvrta je Vrbanc-gradnja specijalizirana za projekte gradnje i trgovanja nekretninama, a peta je Vinarstvo i podrumarstvo Vrbanc.

• Prilično diverzificirano, neki bi rekli i previše. U krizi su svi okrenuti unutarnjim procesima i racionalizaciji troškova i ako ste dio samo jedne usluge u nekom sustavu, dio ste problema, a ako pak možete ponuditi paket usluga i postići željene sinergijske efekte, tj. uštede, tada ste dio rješenja – kaže.

Glavne usluge jesu usluge tjelesne zaštite, transporta novca, usluge protupožarne zaštite i usluge facility manadžmenta. Dok usluge tjelesne zaštite i transporta novca stagniraju zbog recesije i rezanja troškova klijenata (kojima su u spomenutoj situaciji proračuni manji) ili zbog rasta cijena konkurenata, protupožarna zaštita i facility manadžment rastu zbog sinergijskih efekata. Sinergijski efekti u protupožarnoj zaštiti očituju se u povezivanju usluga vatrogasca i zaštitara u jednoj osobi (licencija), što smatraju svojom velikom prednošću, a u pružanju usluga facility manadžmenta očituju se u nuženju paketa usluga, dakle ekonomiji obujma, kao što kaže Vrbanc. Najveći kupci njihovih usluga su ERSTE banka (inače njihova matična banka), Zagrebački Holding, METRO cash&carry, Grad Zagreb, Narodne novine, Société Générale.

U svih pet tvrtki radi više od 1.000 djelatnika i rast broja zaposlenih kreće se kao i rast prihoda, prosječno 30 posto na godinu. Najjače dvije tvrtke su V Grupa Zaštita kojoj je, kaže, u posljednje tri godine promet rastao 30 posto (prošlogodišnji prihod od 7,3 milijuna eura veći je 24 posto u odnosu na 2008.), i tvrtka V Grupa koja, unatoč padu prihoda u 2008. (363,3 tisuće eura) i 2009. (232 tisuće eura), u ovoj doživljava procrt. Tako tvrdi Vrbanc, a inače ova je tvrtka najveći prihod ostvarila 2007. (552,4 tisuće eura).

• Prije približno godinu i pol imali smo velik problem s kroničnim nedostatkom licenciranih zaštitara na tržištu rada i tada smo se odlučili osnovati vlastite ustanove za izobrazbu odraslih Lupus, pa smo tako problem pretvorili u prednost jer sada samostalno educiramo profile djelatnika koji su nam potrebni – kaže.

Riječ je o educiranju zaštitara po grupama (za banke, trgovačke lance…) što se dosad inače pokazalo kao slaba točka kod zaštitarskih tvrtki općenito. Posljednje dvije tvrtke, čini se, zasad ne uspijevaju pratiti prve dvije. Vrbanc-Gradnja imala je 2007. solidan prihod (4,4 milijuna eura), kao i 2008. (4,1 milijuna eura), da bi 2009. ostvarila samo 100 tisuća eura, što je rezultat utjecaja recesije na tu djelatnost. Vinarstvo i podrumarstvo Vrbanc pak sa skromnim prihodima u 2006. (11,4 tisuće eura), 2007. (22,3 tisuće eura), 2008. (23,6 tisuća eura) i 2009. (11,3 tisuće eura) prije sugeriraju da je riječ o utočištu obitelji Vrbanc od stresnog posla nego što bi to mogao biti iskorak ka ozbiljnijoj orijentaciji, pogotovo ima li se na umu skori ulazak Hrvatske u EU gdje vinarima općenito prognoze nisu naklonjene, osim proizvođačima vrhunskih i autentičnih vina. No, ni ovu tvrtku u svakom slučaju ne treba unaprijed otpisati, tim prije što ona zasada zadovoljava potrebe ove obitelji.

Udio izvoza u prihodima je tek sedam posto, no Vrbanc to objašnjava strateškom odlukom neizlaska na okolna tržišta, a ovaj dio prihoda ostvaren je zahvaljujući ugovorima za uvoz i izvoz vrijednosnih pošiljki u i iz Hrvatske, te ugovorima za pružanje usluga stranim delegacijama i predstavništima u Hrvatskoj. No i to- liki ih prihod, tvrdi, u uslugama privatne zaštite svrstava u sam vrh tvrtki u izvoznom segmentu.

Zasad nemaju namjeru prodavati tvrtke iz svoga poslovnog sustava, međutim, već sada tvrtka V Grupa Zaštita ima ugovore o poslovnoj suradnji sa stranim tvrtkama koje mogu u određenom povoljnijem trenutku postati strateški partneri. Što se pak tiče kupnje drugih tvrtki, moguća je u slučaju iznimnih sinergijskih efekata, no ne kriju da im je jedna od prilika eventualna buduća privatizacija velikih tvrtki za privatnu zaštitu koje su u vlasništvu državnih tvrtki (npr. SINACO, RVR, AKD).

Priliku vide i u outsourcingu privatne zaštite te outsourcingiranju usluga vatrogasnih tehnicih u postojećim i novim vatrogasnim brigadama, kao i u implementiranju suvremenih tehnologija u prijevozu i prijenosu novca za koje imaju ekskluzivno zastupstvo. Na području facility manadžmenta pak prilike su u sinergijskim efektima kod nuđenja paketa usluga u privatnom sektoru, te veliki dio nerazvijenog tržišta upravlja imovinom u javnom sektoru.

Opasnost pak pritajeno prijeti zbog naglog i prevelikog rasta poslovanja u kratkom razdoblju, a s time u vezi u s izazovom u kvalitetnom upravljanju rizicima, no čini se da gospođa Vrbanc to zasad drži pod kontrolom. Tu je i uvijek aktuelan najavljen dolazak nekih velikih svjetskih zaštitarskih kompanija koje bi u nekoj konstelaciji snaga mogle izazvati poremećaj na tržištu. Snaga im je koncentrirana u dvije tvrtke od kojih V Grupa sa svojim facility manadžmentom u perspektivi može postati okosnicom Poslovnog sustava V Grupe.

Poznaju tržište, a poslovno surađuju i s globalnim tvrtkama iz područja privatne zaštite i facility manadžmenta. Slabost im je nelikvidnost na tržištu, jer Vrbanc kaže da je u uslugama privatne zaštite, kao i u uslugama facility manadžmenta riječ o radno intenzivnim uslugama i najveći dio prometa poslovanja otpada na plaće radnika. Zato zbog raznih kašnjenja u plaćanju financiranje redovitog poslovanja ‘jedne’ operativnu dobit. U svakom slučaju, riječ je o zanimljivoj tvrtki koja ima perspektivu, pogotovo u zaštitarstvu i facility manadžmentu.