Čak pedesetak velikih kompanija u posljednjih je godinu dana smijenilo čelne operativce. Za dokazivanje novih menadžera 2011. bit će prva prava, kompletna godina. U vrijeme u kojem recesija još ne posustaje, uspjet će samo oni koji svojim vlasnicima osiguraju rast prihoda.
Jedni su se već naviknuli na ulogu predsjednika, drugi se još osjećaju neobično na kompanijskom prijestolju, dok se treći, s prvim danima u godini, tek uspinju na njega. Svima im je zajedničko da u 2011. ulaze kao relativno novopečeni predsjednici uprava i da će ovo biti prva poslovna godina kojoj će oni krojiti sudbinu. O kvaliteti toga tkanja ovisit će i njihov vijek trajanja za kormilom.
Okruženje je sve samo ne optimistično pa se od novih prvih ljudi kompanija sada očekuje vještine ravne Supermanovima. Dolaskom krize vlasnici su tražili vješto baratanje škarama za troškove, pa potom paralelno i nekakve razvojne iskorake, no sada se, nakon dvije godine bezizlazne krize, traže isključivo aktivnosti i potezi koji će potaknuti rast jer si više nitko ne može dopustiti daljnji pad, a većina kompanija srezala je koliko se moglo.
Nelikvidnost prijeti produbljivanjem, i to je vječni problem s kojim se domaći poduzetnici očito moraju naučiti nositi, dok ekonomisti najvećom opasnošću u 2011. smatraju nedostatak investicija koje bi mogle povući cjelokupno gospodarstvo. Iz istog razloga i kompanije traže ljude sposobne pronaći, dobro procijeniti i uspješno realizirati ulaganja uza što manje rizike i što veće povrate. Tko u tome uspije, imat će najviše izgleda za opstanak.
Najzvučniji prošlogodišnji transferi na vrhu kompanija dogodili su se upravo potkraj 2010. Jedan od najambicioznijih novih direktora s vjerojatno najtežim zadatkom jest Zlatko Rogožar, novi čelnik HŽ Holdinga koji je prve korake u velikom projektu modernizacije i restrukturiranja tromog i nekonkurentnog HŽ-a povukao u posljednjim danima prošle godine promijenivši cijelu garnituru izvršnih direktora. Rogožar sve karte baca upravo na velik investicijski ciklus, uz paralelno osiguravanje likvidnosti, štednju na svim razinama, privatizaciju ovisnih društava i iznalaženje drugih izvora prihoda. Ukratko, najavljuje posve mašnju promjenu u upravljanju problematičnim državnim poduzećem.
Čelne ljude kompanija u Hrvatskoj čeka teška borba s konkurencijom za udjele na tržištu. Tržište u većini segmenata neće rasti ili će rast biti minimalan, što znači da treba biti znatno bolji od drugih da bi se ostvario rezultat uspješniji od prošle godine ili treba iznaći i realizirati inovativne koncepte koje drugi još nisu primijenili. Rezanje i kontrola troškova uvijek su dio zadataka i odgovornosti top menadžera, ali u ovoj godini to više neće biti glavni način postizanja ili očuvanja poslovnih rezultata – tko je znao i mogao, znatnija rezanja troškova proveo je tijekom posljednjih dviju godina. Sada se očekuju aktivnosti koje će donijeti rast prihoda, a ne smije se zaboraviti da i za to treba uložiti – u ljude, razvoj proizvoda, marketing, prodaju itd. Na tržištu će pobijediti onaj tko sve te aspekte poslovanja uspješno posloži.
Većina od 53 promjena na vrhu koje smo detektirali u prošloj godini, mahom u velikim kompanijama, dogodila se zbog nužnog zaokreta u vođenju poslovanja u recesiji. U državnim tvrtkama, kao i uvijek, kadrovsku politiku kroji i politika pa su tako nove direktore dobili i Petrokemija, Croatia osiguranje, 3. maj brodogradilište, Autocesta Rijeka-Zagreb i Croatia Airlines. U aviokompaniji, koja je zaglibila u gubitke i dugove, dugogodišnjeg šefa Ivana Mišetića naslijedio je Srečko Šimunović koji očekuje da će se u ovoj godini nastaviti proces dugotrajnog oporavka te industrije. – S obzirom na to da se europsko gospodarstvo i avio-tržište sporije oporavljaju, vjerujem da će sljedeća godina biti veoma zahtjevna i izazovna za nas, kao i za mnoge europske avio-prijepoživnike. U planu je daljnje razvijanje modela mrežnog prijevoznika, nove usluge i mogućnosti putovanja te dodatna racionalizacija i provođenje plana saniranja dugova – kaže Šimunović.
Zbog odlaska u mirovinu kapetana Ante Jerkovića, Atlantska plovidba dobila je od 1. siječnja 2011. novog predsjednika Uprave, 39-godišnjega kapetana duge plovidbe i inženjera pomorskog prometa Peru Kulaša koji bi trebao nastaviti stopama prethodnika, ali dajući novu snagu i zamah dubrovačkom brodaru. – Uz nastojanje smanjenja troškova (koliko je racionalno moguće) i štednju, uvijek su prisutne potreba i želja za širenjem i investiranjem. I u lošim tržišnim situacijama katkad se pojave povoljne prilike za ulaganje i širenje poslovanja. Stalnom obnovom i pomlađivanjem flote dodatno jačamo svoju konkurentnu poziciju na svjetskom tržištu i posljedično smanjujemo troškove održavanja brodova – kaže Kulaš.
Iako će ekonomski uzlet Kine i ostalih dalekoistočnih zemalja ponovno dovesti do povećane potražnje za sirovinama, posebno za željeznom rudom i ugljenom, unatoč tome, kaže Kulaš, potražnja se neće moći nositi s predviđenom ekspanzijom svjetske flote što će se negativno odraziti na višine vozarina u 2011. i 2012. godini. Dugoročno, Kulaš je optimist, a među vještinama koje u današnje vrijeme menadžer mora imati ističe strpljivost, kontinuitet poslovanja i pouzdanost partnerstva.