Vrlo se malo državnih poduzeća neće trebati prilagoditi jer će i ona usmjereni isključivo na lokalna tržišta, pa i komunalna, morati voditi transparentnu poslovnu politiku i biti otvorena prema građanima i korisnicima svojih usluga.
U lazak u Europsku uniju za sva hrvatska poduzeća, bez obzira na oblik vlasništva, donosi nove izazove, nove prilike s obzirom na veličinu tržišta, ali i prijetnje zbog konkurencije i konkurentske pritisak koji će donijeti otvaranje tržišta.
Za poduzeća u državnom vlasništvu ti su izazovi možda i veći. Koliko su spremna za promjene koje im EU donosi? Naprimjer, kad je riječ o propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, nakon ulaska u EU u Hrvatskoj će se primjenjivati europski zajednička pravna stečevina autora i nacionalno zakonodavstvo. Tako da će Europska komisija i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja imati ovlasti za ocjenu koncentracija poduzetnika, utvrđivanja zabranjenih sporazuma ili zloporabe vladajućeg položaja. Što to konkretno znači za državne tvrtke, objasnila je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
- Kad je riječ o državnim potporama, državna poduzeća poput Jadrolinije, Hrvatskih željeznica, Croatia Airlinesa i drugih koja dobivaju potpore koje sad odobrava Agencija nakon stjecanja članstva morat će se suočiti s time da će o tome odlučivati Europska komisija. To što će se o iznosu potpora, njihovoj namjeni i načinu uporabe odlučivati u Bruxellesu, od tih poduzeća, ali i od davatelja potpora zahtijevat će, ako ništa drugo, da mnogo više nego danas uzmu u obzir trajanje postupka odobravanja, odnosno da se mnogo prije nego što im potpora zatreba obrate Komisiji jer ona, naime, odlučuje o potporama u još 27 država članica – kaže Spevec.
Prema njezinu mišljenju, vrlo se malo poduzeća neće trebati prilagoditi jer će čak i ona usmjereni isključivo na lokalna tržišta, pa i komunalna, morati voditi transparentnu poslovnu politiku i biti mnogo otvorena prema građanima i korisnicima svojih usluga. Iako u Agenciji ne mogu znati koliko su državne tvrtke pripremljene za EU, pogotovo kad je riječ o internim aspektima njihova poslovanja, primijetili su nedostatke.
- Npr. u slučaju Proplina ili Zračne luke Zagreb i Istarskog vodovoda dosad smo primijetili, i o tome smo donosili odluke, da mnogo javnih poduzeća nije svjesno kako mora raditi na povećanju transparentnosti svog poslovanja, odnosno da mora ponuditi jednake uvjete prodaje ili uslugu svim potencijalnim kupcima. Ako im odobravaju popuste, rabate ili daju druge povlastice, to ne smiju činiti na diskriminirajući način, sve mora biti mjerljivo, predvidljivo i otvoreno prema svima koji ispunjavaju uvjete – kaže Olgica Spevec.
Na pitanje što Croatia osiguranju donosi završetak pregovora s EU, predsjednik Uprave Zdravko Zrinušić tako kaže da CO već sada na hrvatskom i regionalnom tržištu posluje u jakoj konkurenciji europskih osiguravatelja.
Nakon ulaska u Europsku uniju očekujemo daljnje zaoštravanje tržišne utakmice, posebice uzmemo li obzir da će tržište tada biti potpuno liberalizirano. No mi vjerujemo da će kvaliteta našeg osiguravajućeg programa, transparentan sustav isplate šteta i briga za osiguranike rezultirati povjerenjem hrvatskih građana i u uvjetima povećane konkurencije. Solventnost II budući je zakonski okvir za industriju osiguranja i hrvatski će ga osiguravatelji morati primjenjivati od siječnja 2013., i to bez obzira na to hoćemo li formalno do tada biti članovi Europske unije. Kad je riječ o našim pripremama, imamo gotovu takozvanu analizu jaza kojom je snimljeno sadašnje stanje i potezi koje u sljedeće dvije godine moramo povući da bismo se potpuno uskladili sa zahtjevima Solventnosti II. Ta smjernica zahtijeva posve drukčiju logiku prilikom izračuna adekvatnosti pričuva, ali Croatia osiguranje dočekat će je spremno – kaže Zrinušić.
