Ee Volksbank Hrvatska

Najveći problem hrvatskih poslodavaca, pokazala je anketa HZZ-a provedena tijekom 2010., nedostatak je traženog zanimanja u čak 38,2% slučajeva. Poslodavci su planirali tijekom ove godine zaposlit 52.800 djelatnika.

Svakog trećeg zaposlenika pronalaze na burzi rada, svakog četvrtog osobnim poznanstvima, a svakog petog oglasima u medijima. Neki zapošljavaju i strane radnike. Vlada je za 2011. odobrila 6.013 radnih dozvola strancima, od čega se 5.300 produžuje, a 713 je novih. U turizmu i ugostiteljstvu izdano je najviše 228, a u brodogradnji 153, slijede promet, kultura, zdravstvo, znanost i obrazovanje, prerađivačka industrija i poljoprivreda.

Hoće li hrvatsko tržište rada uskoro trebati strane radnike u tolikom broju, budući da nije sigurna budućnost brodogradilišta u kojima je najveća potražnja za specifičnim znanjima, a i građevinarstvo je u krizi, teško je prognozirati. Iako se provode razne ankete i analize, osnivaju agencije i održavaju stručna savjetovanja, provode razni programi, jedinstvena baza podataka ne postoji. Poslodavci i institucije ne znaju, primjerice, koja će zanimanja hrvatsko tržište rada trebati za pet godina. U Centru za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore kažu da već niz godina postoji velik nerazmjer između znanja dobivenih u nacionalnom obrazovnom sustavu i realnih potreba u gospodarstvu.

Stoga se HGK aktivno uključio u projekte kojima se unapređuje cjelokupni sustav obrazovanja u RH putem programa EU IPA u sklopu IV. komponente razvoja ljudskih potencijala. Projekt je ugovoren s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva. Krajnji je cilj osnivanje Centra za kompetencije u sklopu Hrvatske gospodarske komore, koji će biti glavna poveznica između gospodarstva i obrazovnog sustava. I u Hrvatskoj udruci poslodavaca teret prebacuju na obrazovni sustav, ali i opravdavaju ga brzim promjenama na tržištu rada koje nijedan obrazovni sustav ne može pratiti.

• Znati koja se zanimanja sada traže i koja su suficitarna ne znači i dobro prognozirati. Imati potrebu za IT stručnjacima ne znači da se svi trebaju obrazovati samo za IT sektor.

Prva generacija novih zanimanja kao što su automoblatroničar, instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja izlazi na tržište rada 2011. i tek će se vidjeti hoće li je poslodavci prepoznati. Za ta zanimanja školuje se nekoliko stotina učenika, a ona su osmišljena po ugledu na zemlje poput Njemačke. Iako postoji metodologija prognoziranja, znati koja će zanimanja biti potrebna za pet godina vrlo je izazovno. Tržište rada je vrlo fleksibilno i brzo promjenjivo, a nijedan sustav obrazovanja nije tako brz i spreman na promjene – objašnjava Marijana Filipić, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca.

Jedan od trendova prisutan u EU, a tako će biti i kod nas, jest zahtjev za višom razinom izvrsnosti unutar zanimanja. Tako se, primjerice, tržišna pozicija kuhara s kvalifikacijom iz srednje strukovne škole u cijelosti razlikuje od kvalifikacije kuhara specijalista za pizze ili francusku kuhinju – objašnjava Crnković Pozaić, poručujući da je drugi trend na globalnom tržištu rada vladati ključnim kompetencijama bez obzira na nečije zanimanje ili zvanje. Za tražitelje zaposlenja, ali i one koji ga imaju, važna je spremnost na edukaciju i stalnu nadogradnju vlastitog znanja te razvijanje poduzetničkog stava, osobno i poslovno.

Iako bi se brojni nezaposleni mogli prekvalificirati, Crnković Pozaić smatra da to nije najbolje rješenje jer je prekvalifikacija skupa i ekonomski moćnoj državi poput Njemačke.

• Trebala bi nam politika razvoja koja bi koristila radnu snagu s postojećim kvalifikacijama i u relativno kratkom roku osobama s nezadovoljavajućim kvalifikacijama povećati šanse za zapošljavanje: privlačiti domaće i strane investicije u granama djelatnosti u kojima imamo konkurentnu prednost u ‘relativno’ niskoj cijeni rada. Drugi je način analiza potreba u sklopu djelatnosti koje su predmetom nacionalnih i županijskih razvojnih strategija. U skladu s tim treba ponuditi obrazovne programe kako bi osobe s nedostatno razvijenim znanjem brzo i kvalitetno stekle znanja i postigle standard kvalitete koji osigurava kvalifikacija – tvrdi Crnković Pozaić.

No uza sve to treba uvoziti radnu snagu specifičnih zanimanja kako se ne bi kočio razvoj gospodarstva, te s vremenom tu potrebu smanjivati. A konkurentnost hrvatske radne snage treba razvijati zadržavanjem najspobnijih ljudi u Hrvatskoj, mišljenja je Crnković Pozaić koja smatra da je neiskorištenost postojećih potencijala najvažniji uzrok nerazvijenosti. A sadašnji korupcijski skandali zorno potvrđuju na osnovi kojih su se mehanizama ljudi birali na ključne pozicije. Poslušnost i nedostatak vlastitog morala na prvom mjestu, a prema tom obrascu Hrvatska može ostati samo porobljena zemlja, dok su svi koji žele ostvariti svoje potencijale prisiljeni tražiti druge prostore koji će im to omogućiti, tvrdi Crnković Pozaić.