Zitivni impulsi nisu u potpunosti prenijeli na kretanja u realnom sektoru. Uzrok usporene reakcije kamata na kredite na trend pada kamata na depozite nalazimo u povećanju rizičnosti korisnika bankarskih kredita. Osnovna je zapreka za smanjenje cijene kredita u otežanoj naplati potraživanja između poduzeća, a pojačava ga neizvjesnost načina financiranja rastućega javnoga duga. Problemi s likvidnošću poduzeća u duljem roku prerastaju u problem solventnosti pa se poslovna politika poduzeća usmjerava defenzivno, na održavanje likvidnosti umjesto na razvoj poslovanja. Time se sužava potencijal zapošljavanja u sektoru poduzeća, što prenosi negativne impulse na sektor stanovništva. Rezultat je smanjena potražnja za kreditima banaka – uvjerava Adrović.
Ferstl pak tvrdi da nastavak rasta nenaplativih kredita, u kombinaciji s očekivanim porastom Euribor kamata u drugoj polovini godine, upućuje na slabe izgledove za bilo kakav značajni pod kamatnih stopa.
Radaković je nešto optimističniji, jer upozorava da je već ove godine bio vidljiv trend stabilizacije aktivnih kamatnih stopa, uz blagu korekciju na niže. Eventualni nastavak tih trendova prije svega će ovisiti o tržišnim kretanjima, cijeni izvora i stabilizaciji troškova rizika. Sukladno navedenom, u nekom bližem razdoblju ipak nije izgledno očekivati njihovo smanjivanje. Stabilna likvidnost bankarskog sustava, kao i lakši pristup inozemnim izvorima u odnosu na prethodnu godinu, kad su i same pasivne kamatne stope doživjele znatni rast, omogućili su njihovu stabilizaciju i pad tijekom 2010. godine. Daljnja stabilizacija izgledna je i u idućem razdoblju – misli Radaković.
Koliko god kamate na kreditima skliznule, bude li do toga uopće došlo, to poduzećima neće biti dovoljno podnošljivo, pa će HBOR i u 2011. vjerojatno ostati najtraženijom bankarskom adresom. No prvi čovjek banke Anton Kovačev poručuje da se iz krize ne može izaći bez zajedničkog napora svih uključenih u gospodarski proces, dakle poduzetnika, državnih institucija i banaka. Kaže da je nužno povećati, i to znatno, jer bez pokretanja investicijskog ciklusa nema ni oporavka.
Ove je godine HBOR povećao kreditnu aktivnost 7,7 posto, ali većina je dodijeljenih sredstava služila za rješavanje ne-likvidnosti, dok je oko 24 posto ukupne kreditne aktivnosti korišteno za investicije. Stoga posebnu podršku u sljedećoj godini planiramo pružiti inovatorima, izvoznicima i poduzetnicima koji će se kandidirati za sredstva iz pretpristupnih fondova. Stvaranje novih, kvalitetnih proizvoda i povećanje izvoza pretpostavka su za ozbiljniji rast BDP-a i otvaranje novih radnih mjesta. HBOR će kamatne stope nastojati zadržati na ovogodišnjim razinama, a cilj nam je u 2011. godini postići rast kreditne aktivnosti za 25 posto. Također, u idućoj godini želimo izmijeniti omjer kredita namijenjenih ulaganjima u obrtna sredstva – tumači Kovačev.
