Prilagođeni vama

Iako se na prvi pogled čini nemoguće povećati tržišni udjel kada potrošnja pada, upravo je onda puno lakše ostvariti prednost jer drugi zaostaju. Kompanije koje uspju recesiju okrenuti u svoju korist imat će bolje pozicije kada se tržište oporavi.

Planirajte najgore, nadajte se najboljem. Ta poznata izreka bila je itekako primjenjiva u godini koja je za nama. Gotovo da ne postoji kompanija koja nije napravila više poslovnih scenarija i strategija ovisno o tome koliko će nizbrdo krenuti Hrvatskoj. One najbolje uspjele su i u takvim nesigurnim vremenima pronaći način da ojačaju tržišne pozicije ili čak zauzmu lidera mjesta. Atlantic je preuzeo Drogu Kolinsku, M San je ojačao dok su njegovi rivali redom propadali. Stipić Grupa i Mucić & Co rasli su u vrijeme kada su građevinske tvrtke ostajale bez poslova, Plodine su ostvarile dvoznamenkasti rast…

Iako na prvi pogled izgleda nemoguće povećati tržišni udjel kada potrošnja pada, upravo je onda puno lakše ostvariti prednost jer drugi zaostaju. Kompanije koje uspju recesiju okrenuti u svoju korist imat će bolje pozicije kada se tržište oporavi. Stoga je generalno pravilo ne čekati da kriza prođe, odnosno umjesto čahurenja odabrati proaktivnu politiku. Iako možda zvuči kao floskula, izreku kriza je prilika treba shvatiti ozbiljno.

Ako je suditi po odgovorima koje smo dobili od vođećih ljudi hrvatskih kompanija, u 2011. godini, u kojoj i dalje nećemo zaboraviti recesiju iako se očekuje blagi rast potrošnje i BDP-a, tvrtke planiraju lansiranjem novih proizvoda, izlaskom na nova tržišta i novim ulaganjima nastojati sačuvati svoje tržišne pozicije ili se približiti onim liderskim.

Trgovački lanac Plodine tako namjerava nastaviti s dosadašnjom kontinuiranom strategijom gradnje novih kvadrata. Ona se do sada pokazala itekako učinkovitom jer je taj lanac u 2009. godini ostvario rast od 14 posto unatoč generalnom padu prihoda u branši, a i u 2010. najavljuje je dvoznamenkaste stope povećanja prihoda. Taj rast Plodine uvelike mogu zahvaliti gradnji novih prodajnih centara i investicijama koje nisu zamrle i nisu u krizi. Lani su otvorena četiri prodajna mjesta, ove godine njih pet, a za 2011. godinu u planu je još veća ekspanzija.

• Plan za 2011. godinu gradnja je novih 30 tisuća četvornih metara prodajnog prostora putem novih 10 do 12 super i hipermarketi, u što ćemo uložiti novih 50 milijuna eura. Tako se planiramo dalje približavati liderkoj poziciji na tržištu.

To će ujedno biti naš fokus u sljedećoj godini – novi supermarketi na novim atraktivnim pozicijama u skladu s visokim standardima uređenja i ugođaja za naše buduće kupce, uz garanciju najkonkurentnijih cijena široke ponude – najavljuje Đozi Heberling, članica Uprave Plodina.

Investirati se mora, krilatica je koja je obilježila hrvatsku trgovinu u recesijskim godinama jer samo one tvrtke koje su otvarale nove trgovine ili kupovale postojeće uspjele su ostvariti rast i pomake prema gore na ljestvici najvećih. One koje nisu mogle pratiti taj tempo u krizi kažnjene su padom prihoda i gubitkom tržišnog udjela.

Velike investicije svakako su obilježile poslovanje Lura Grupe u 2010. godini. Njezin vlasnik Luka Rajić u samo godinu dana uspio je gotovo privesti kraju gradnju farmaceutske tvornice uloživši u to 150 milijuna kuna. Osim toga njegova farmaceutska kompanija PharmaS kupila je srpske farmaceutske tvrtke Ni Medic i In Med te započela s aktivnostima za izlazak i na bosansko tržište. Osim u farmaceutski biznis Rajić je investirao u logistički. Ponovno samo u godinu dana osnovao je Ralu logistiku, tvrtku koja se bavi pružanjem integrisanih logističkih usluga u hladnom lancu, napravio vozni park od 135 hladnjača, zaposlio 170 ljudi, akvirišao tvrtku HIT Transport iz Koprivnice, osnovao sestinske kompanije Ralu Beograd u Beogradu i Ralu logistika u Kopru te tako zauzeo vodeću poziciju na regionalnome logističkom tržištu. U sve to uložio je 200 milijuna kuna. Nove investicije bivšeg kralja mlijeka očekuju se i u ovoj godini jer putem tvrtke Lura voće na području općine Velika Ludina u Sisačko-moslavačkoj županiji planira pokrenuti uzgoj najboljih sorti jabuka.

• U gospodarski izazovnoj 2010. godini članice Lura Grupe pridonijele su razvoju hrvatskoga gospodarstva otvaranjem novih radnih mjesta kao i zadržavanjem postojećih radnih mjesta angažiranjem domaćih dobavljača, posebice u građevinarstvu. Lura Grupa putem svojih članica zapošljava 400 zaposlenika. Napravili smo znatne regionalne iskoreke u poslovanju te trenutačno Lura Grupa putem svojih članica posluje u šest zemalja i konkurira u više različitih sektora – kaže Marinko Jagić, predsjednik Uprave Lura Grupe, i najavljuje završetak započetih investicija, njihovo stavljanje u ‘pogon’ i daljnje širenje kompanije.

• U 2011. godini u fokusu Lura Grupe bit će nastavak širenja poslovanja u Hrvatskoj te regiji, kao i otvaranje novih komercijalnih tržišta, odnosno prilika. Tako ćemo se u PharmaS-u koncentrirati na početak rada tvornice u Popovači i početak komercijalnih aktivnosti na tržištu Hrvatske, investirat ćemo u daljnji razvoj i etabliranje brenda PharmaS i tržišnog poslovanja u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Strategija Ralu logistike daljnje je širenje na području regije te gradnja modernih logističkih centara koji će omogućiti pružanje najviše kvalitete usluge – kaže Jagić.

Nova tržišta planira otvarati i domaća farmaceutska kompanija Belupo. Za tu tvrtku inozemstvo je bilo pokretač rasta u 2010. godini, pa se i sljedeće planira fokusirati na izvoz.

• Belupova strategija poslovanja u sljedećoj godini neće znatno razlikovati od ovogodišnje, a ona je Belupu donijela 7-postotni rast izvoza te gotovo devet stotina milijuna kuna prihoda od prodaje lijekova na…

Evjerojatno je, ali i istinito da među više od 300 tisuća nezaposlenih na hrvatskom tržištu rada nema dovoljno konobara i prodavača. Poslodavci nisu nezadovoljni samo zbog toga, prigovaraju i zastarjeloj obuci i znanju kojim raspolažu kadrovi koji se javljaju na tržište rada i zahtijevaju promjene. No ni poslodavci ni obrazovne institucije zasad ne znaju koja će zanimanja na tržištu rada biti potrebna za pet godina.

Ne može se reći da je obrazovni sustav odgovoran za sve, krivnju snose i poslodavci, a najviše tvorci ekonomske strategije utemeljene prije dvadeset godina na uslužnim djelatnostima, turizmu i trgovini. Vjerojatno je to jedina hrvatska strategija realizirana u potpunosti – konobara i prodavača nikad dosta. No uskoro će se javiti potreba za novim zanimanjima iz zelene energije, ekologije, biomedicine, molekularne biotehnologije, mehanike i robotike, a već postoji potreba za raznim profilima menadžera; online marketing menadžerima, community menadžerima i social media specijalistima za koje ne postoje obrazovni programi.

Da Hrvatska nije pred ulaskom u EU teško da bi se dogodili veći pomaci kad je riječ o prilagodbi obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Osnivanjem Agencije za strukovno obrazovanje (ASO) 2005. i donošenjem Strategije razvoja obrazovanja 2008.-2013., počelo je istraživanje potreba tržišta rada i prilagodbe obrazovnog programa.

• Usklađivanju hrvatskoga obrazovnog sustava potrebama tržišta rada cilj je povećanje kompetentnosti radnika te konkurentnosti hrvatskih tvrtki na globalnom tržištu. Vjerujemo da će rezultati sveobuhvatnih promjena koje se provode u hrvatskome obrazovnom sustavu smanjiti, a možda i ukinuti potrebu uvoza stranih radnika – kaže Ivan Šutalo, direktor ASO-a.

Tržište rada ovisi i o brojnim čimbenicima koji nisu vezani uz obrazovanje, a jedan od njih je i ekonomska kriza, smatra Marijana Filipić, direktorica granskih udrug Hrvatske udruge poslodavaca.

• Kriza je u Hrvatskoj izbacila s tržišta rada mlade muškarce sa srednjom stručnom spremom u pre-radičavku industriji, ali zacijelo se nitko ne bi usudio prognozirati da zbog toga takva zanimanja u budućnosti neće biti potrebna – kaže Filipić te poručuje da već sredinom 2011. na tržište izlaze nova zanimanja automehatroničara i slična, koja sjedinjuju nekoliko starih zanimanja u jedno, i tek će se vidjeti koliko ih poslodavci trebaju. Budući da radni vijek pojedinca traje više od 35 godina, u budućnosti će biti mnogo novih zanimanja koja danas još ne poznajemo, dok će brojna današnja zastarjeti i nestati.

• Nova zanimanja koja sjedinjuju nekoliko starih nisu izmišljena, kopija su onih u Njemačkoj i ostalim razvijenim državama, a rezultat su zajedničkog projekta Strukovno obrazovanje orijentirano na tržište rada koji provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Njemačko društvo za tehničku pomoć GTZ. U projektu su uključeni i HOK, ASO, HGK, SSSH te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – kaže Filipić.

Radi obrazovanja potrebne radne snage, a koja će biti i globalno konkurentna, priprema se Hrvatski kvalifikacijski okvir, detaljan opis obrazovnih programa, kvalifikacija i zanimanja za…

Najveći problem hrvatskih poslodavaca, pokazala je anketa HZZ-a provedena tijekom 2010., nedostatak je traženog zanimanja u čak 38,2% slučajeva. Poslodavci su planirali tijekom ove godine zaposlit 52.800 djelatnika.

Svakog trećeg zaposlenika pronalaze na burzi rada, svakog četvrtog osobnim poznanstvima, a svakog petog oglasima u medijima. Neki zapošljavaju i strane radnike. Vlada je za 2011. odobrila 6.013 radnih dozvola strancima, od čega se 5.300 produžuje, a 713 je novih. U turizmu i ugostiteljstvu izdano je najviše 228, a u brodogradnji 153, slijede promet, kultura, zdravstvo, znanost i obrazovanje, prerađivačka industrija i poljoprivreda.

Hoće li hrvatsko tržište rada uskoro trebati strane radnike u tolikom broju, budući da nije sigurna budućnost brodogradilišta u kojima je najveća potražnja za specifičnim znanjima, a i građevinarstvo je u krizi, teško je prognozirati. Iako se provode razne ankete i analize, osnivaju agencije i održavaju stručna savjetovanja, provode razni programi, jedinstvena baza podataka ne postoji. Poslodavci i institucije ne znaju, primjerice, koja će zanimanja hrvatsko tržište rada trebati za pet godina. U Centru za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore kažu da već niz godina postoji velik nerazmjer između znanja dobivenih u nacionalnom obrazovnom sustavu i realnih potreba u gospodarstvu.

Stoga se HGK aktivno uključio u projekte kojima se unapređuje cjelokupni sustav obrazovanja u RH putem programa EU IPA u sklopu IV. komponente razvoja ljudskih potencijala. Projekt je ugovoren s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva. Krajnji je cilj osnivanje Centra za kompetencije u sklopu Hrvatske gospodarske komore, koji će biti glavna poveznica između gospodarstva i obrazovnog sustava. I u Hrvatskoj udruci poslodavaca teret prebacuju na obrazovni sustav, ali i opravdavaju ga brzim promjenama na tržištu rada koje nijedan obrazovni sustav ne može pratiti.

• Znati koja se zanimanja sada traže i koja su suficitarna ne znači i dobro prognozirati. Imati potrebu za IT stručnjacima ne znači da se svi trebaju obrazovati samo za IT sektor.

Prva generacija novih zanimanja kao što su automoblatroničar, instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja izlazi na tržište rada 2011. i tek će se vidjeti hoće li je poslodavci prepoznati. Za ta zanimanja školuje se nekoliko stotina učenika, a ona su osmišljena po ugledu na zemlje poput Njemačke. Iako postoji metodologija prognoziranja, znati koja će zanimanja biti potrebna za pet godina vrlo je izazovno. Tržište rada je vrlo fleksibilno i brzo promjenjivo, a nijedan sustav obrazovanja nije tako brz i spreman na promjene – objašnjava Marijana Filipić, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca.

Jedan od trendova prisutan u EU, a tako će biti i kod nas, jest zahtjev za višom razinom izvrsnosti unutar zanimanja. Tako se, primjerice, tržišna pozicija kuhara s kvalifikacijom iz srednje strukovne škole u cijelosti razlikuje od kvalifikacije kuhara specijalista za pizze ili francusku kuhinju – objašnjava Crnković Pozaić, poručujući da je drugi trend na globalnom tržištu rada vladati ključnim kompetencijama bez obzira na nečije zanimanje ili zvanje. Za tražitelje zaposlenja, ali i one koji ga imaju, važna je spremnost na edukaciju i stalnu nadogradnju vlastitog znanja te razvijanje poduzetničkog stava, osobno i poslovno.

Iako bi se brojni nezaposleni mogli prekvalificirati, Crnković Pozaić smatra da to nije najbolje rješenje jer je prekvalifikacija skupa i ekonomski moćnoj državi poput Njemačke.

• Trebala bi nam politika razvoja koja bi koristila radnu snagu s postojećim kvalifikacijama i u relativno kratkom roku osobama s nezadovoljavajućim kvalifikacijama povećati šanse za zapošljavanje: privlačiti domaće i strane investicije u granama djelatnosti u kojima imamo konkurentnu prednost u ‘relativno’ niskoj cijeni rada. Drugi je način analiza potreba u sklopu djelatnosti koje su predmetom nacionalnih i županijskih razvojnih strategija. U skladu s tim treba ponuditi obrazovne programe kako bi osobe s nedostatno razvijenim znanjem brzo i kvalitetno stekle znanja i postigle standard kvalitete koji osigurava kvalifikacija – tvrdi Crnković Pozaić.

No uza sve to treba uvoziti radnu snagu specifičnih zanimanja kako se ne bi kočio razvoj gospodarstva, te s vremenom tu potrebu smanjivati. A konkurentnost hrvatske radne snage treba razvijati zadržavanjem najspobnijih ljudi u Hrvatskoj, mišljenja je Crnković Pozaić koja smatra da je neiskorištenost postojećih potencijala najvažniji uzrok nerazvijenosti. A sadašnji korupcijski skandali zorno potvrđuju na osnovi kojih su se mehanizama ljudi birali na ključne pozicije. Poslušnost i nedostatak vlastitog morala na prvom mjestu, a prema tom obrascu Hrvatska može ostati samo porobljena zemlja, dok su svi koji žele ostvariti svoje potencijale prisiljeni tražiti druge prostore koji će im to omogućiti, tvrdi Crnković Pozaić.