Home / Komentari i stavovi / Hrvatski turizam i budućnost

Hrvatski turizam i budućnost

Istaknutiji usisnici, širi blatobrani i tragovi kotača, 19-inčni naplaci te četiri ispušne cijevi pokazuju moć koja se krije pod poklopcem motora.

Dugo se nagadalo, objavljivalo se mnogo ‘špijunskih’ fotografija i nejasnih detalja, no sad je sigurno – BMW je proizveo M-verziju najmanjeg modela u ponudi, serije 1. Utemeljen na kupe-verziji ‘jedinice’, novi M Coupé njegova je najnažnija i najpoželjnija izvedba. Međutim, nije samo znatno povećana snaga nego je cjelokupan automobil temeljito doradjen da bi pružao najveći užitak u vožnji.

Već je na prvi pogled jasno da to nije obična serija 1. Istaknutiji usisnici, širi blatobrani i tragovi kotača, 19-inčni naplaci te četiri ispušne cijevi pokazuju moć koja se krije pod poklopcem motora. M-verziju najmanjeg BMW-a pokreće poznati trolitreni redni šesterocilindraš koji uz pomoć ne jednog turbopunjača nego dva razvija 340 KS i 450 Nm okretnog momenta. Uz papučicu gasa stisnutu do kraja na nekoliko trenutaka raspolaže s čak 500 Nm. Silna snaga 1.495 kg teške ‘jedinice’ prenosi se na stražnje kotače s pomoću legendarnog M i serijskoga šestobrzinskog ručnog mjenjača, jedinog izbora u ponudi.

Performanse su očekivano vrlo impresivne. Tako, primjerice, ubrzanje s mjesta do 100 km/h postiže u samo 4,9 sekundi i maksimalna mu je brzina elektronički ograničenih 250 km/h.

No osim vrtoglavim performansama M Coupé impresionirat će vrhunskim voznim obilježjima kojima će pridonijeti doradeni ovjes, snažnije kočnice te precizniji servopravljač. U prilično jednostavnoj kabini ističu se samo profiliranja sportska sjedala, trokraki M-upravljač te neke alkantarom presvučene površine.

Vrijeme, ali i iscrpni testovi i reakcije kupaca, pokazat će je li serija 1 M Coupé dostojna slavne oznake koju nosi. No sudeći prema trudu koji stručnjaci iz Odjela M ulažu u svaki novi model, uspjeh sigurno neće izostati.

Ovogodišnja su iskustva pokazala da smo uspješniji kad u promidžbi nastupamo udruženo, pa će se tako raditi i u idućoj godini zadovoljstva u zbrajanju porasta broja dolazaka stranih turista valja povući niz poteza koji će dugoročno poboljšati hrvatsku turističku ponudu. Iako će se, prema riječima Jake Andabaka, u sljedećoj godini turizam suočiti s većom konkurencijom iz mediteranskih zemalja, valja očekivati i veću turističku potražnju nakon gospodarske krize koja je prouzročila pad u turističkoj djelatnosti u europskim i svjetskim razmjerima. U svakom slučaju, siguran sam da hrvatski turizam ima priliku povećati brojčane i financijske pokazatelje. Međutim, ništa ne može i neće doći samo od sebe, zato treba, i to brzo, donijeti mnogo mjera kojima će se omogućiti postizanje boljih rezultata i većih prihoda od turističke djelatnosti.

Sličan optimizam iskazuje i Goran Štrok, predsjednik Uprave Jadranskih luksuznih hotela, kad kaže: – Iako će se još zasigurno osjećati posljedice globalne financijske krize u sljedećim godinama, mi u ALH-u optimistični smo, u sljedećoj godini očekujemo još bolje rezultate. Vrijeme krize neizbježno je i vrijeme preispitivanja poslovanja i prilika za reorganizaciju i što učinkovitije poslovanje, što ponajprije očekujemo od vodećih državnih institucija u turizmu. Pozdravljamo najavljene mjere Ministarstva turizma i HTZ-a koje se odnose na veća ulaganja u udruženo oglašavanje na inozemnim tržištima i druge mjere, prije svega daljnju liberalizaciju viznog režima i jačanje turističkog prometa u presezoni i posezoni. Zahvaljujući tomu Hrvatska je treću godinu zaredom uspjela zadržati veći udio na međunarodnom tržištu i očekujemo da se takav trend nastavi u 2011. Također očekujemo jače konkretno zajedničko djelovanje svih subjekata u turizmu, od hotelijera, lokalnih zajednica, mjerodavnih državnih ureda do institucija zaduženih za turizam, i njihov dijalog. Upravo taj element zajedničkog, koordiniranog djelovanja u pripremi i realizaciji turističke sezone posebno naglašava Šime Klarić.

Za postizanje boljih rezultata u turističkoj djelatnosti bit će vrlo važno zajedničko upravljanje proizvodom s jasnim ulogama poduzetnika, državnih institucija i lokalne samouprave – ističe Klarić.

Uz to će, prema njegovu mišljenju, u idućem razdoblju posve sigurno biti sve važnija uloga destinacijskog menadžmenta jer upravljanje destinacijom postaje jedan od ključnih faktora razvoja i konkurentnosti hrvatskog turizma.