Mali se moraju usko specijalizirati

Tvrtka Našiceement izvozi 24 posto svoje proizvodnje, a s obzirom na svoju veličinu i stalno rastuću potražnju, planiraju povećati proizvodnju i izvoz. Ove će godine proizvesti oko 400 tisuća komada, od čega će 70 posto biti izvezeno, što će im donijeti oko dva milijuna eura prihoda od izvoza. Planiraju u 2011. godini povećati proizvodnju i prodaju za 15 posto. Nedavno su pustili u probni rad novu automatiziranu liniju za proizvodnju WC sjedišta koja će povećati kapacitet za 15 posto. Klasić, predstavnik tvrtke, ističe da će se fokusirati na Njemačku i ponovno na Rusiju, gdje su ostvarili kontakte s deset novih potencijalnih kupaca. Također su u kontaktu s potencijalnim kupcima u Turskoj, Egiptu, Poljskoj i Engleskoj.

Klasić savjetuje da se izvoz može povećati samo ako imate dobar i kvalitetan proizvod, ako ste stalno prisutni na tržištu, pratite kretanja, novitete, cijene, konkurenciju, izlažete na sajmovima te redovito održavate kontakte s kupcima.

Mali poduzetnici, koji su uglavnom vrlo mali obrtnički subjekti, teško mogu konkurirati velikim gospodarskim subjektima na svjetskom tržištu. Oni koji žele povećati izvoz moraju se usko specijalizirati i nastupati na ciljanim tržištima koja prethodno treba analitički obraditi. Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, ističe da je kvalitetan proizvod, povoljna cijena i upornost najjače oružje za izvoz. Za izvoznike je važno pripremiti se, proučiti potrebe potencijalnih kupaca, osigurati da proizvod zadovoljava tehničke norme propisane na tom tržištu te odabrati kanale za promidžbu i distribuciju.

Obrotnici prepoznaju tržišta Austrije, Slovenije, Mađarske, Italije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije kao potencijalna tržišta za izvoz. U posljednje vrijeme spominju i nova tržišta poput Omana ili Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ukupan hrvatski izvoz od siječnja do listopada 2010. iznosio je 53,2 milijarde kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 45,8 milijuna kuna. Izvoz se može dodatno povećati podrškom proizvodnom sektoru, snažnim poticanjem kroz HBOR-ove kredite za financiranje izvoza, promociju i sajamske nastupe te poslovne delegacije i druge oblike direktnog poslovnog povezivanja poduzetnika. U HOK-u smatraju da bi informacije o tržištima pojedinih zemalja, uključujući režim radnih i poslovnih dozvola, procjene potražnje i natječaje za javnu nabavu, bile od velike koristi za izvoznike i buduće izvoznike.

U Baranji se turistička ponuda temelji na seoskim gospodarstvima, eno-gastro turizmu te lovnom i ribolovnom turizmu. Najpoznatija atrakcija je Kopački rit, a posjetitelje privlače art festival Slama i gastronomsko natjecanje Čvarak fest. Baranja se često doživljava kao statičan poljoprivredni kraj, no u posljednje vrijeme se pojavljuju novi turistički potencijali. Agrokor je u Baranju uložio 1,6 milijardi kuna, a planira se gradnja hotela s pet zvjezdica. Restoran Kormoran u Kopačkom ritu i otvorenje Podruma Belje za posjetitelje već privlače posjetitelje.

Direktor Turističke zajednice Baranje, Nenad Bračun, ističe da je ubrzani rast broja noćenja ono na što treba obratiti pozornost, iako 12.000 noćenja u prošloj godini nije dobar rezultat. Baranja se razvija, a očekuje se otvaranje tri hotela s pet zvjezdica. Zlatko Jurković planira gradnju hotela s partnerima iz Švicarske, a obitelj Škrobo kontinuirano ulaže u restoran Baranska kuća i etnomuzej.

U Baranji se očekuje višestruko povećanje turističkih kapaciteta, a do 2015. godine bi se moglo bilježiti između 18 i 20 tisuća noćenja, temeljenih na eno-gastro turizmu, lovnom i ribolovnom turizmu. Baranja, koja je pretrpjela velik udarac u ratu, gradi svoj turizam gotovo od nule, a adventska priča s hrvatskog sjeveroistoka dodatno pridonosi razvoju lokalnog turizma.