Hrvatska je Salfordu bolna točka jer dosad nije uspio ništa kupiti iako se pojavljivao kao kupac KIM-a, Milsa i Kalničkih voda, isto kao što ni u Sloveniji nije uspio preuzeti Ljubljanske mlекarne, zbog čega se odlučio na teži put s pomoću greenfield-investicije. U novu mljekaru u gospodarskoj zoni Kukuzovac pokraj Sinja Salford planira uložiti sedam-osam milijuna eura i postići proizvodnju od stotinu tisuća litara mljeka na dan.
- U fazi smo projektiranja i dobivanja dozvola, očekujemo da bi proizvodnja mogla početi za godinu i pol – kaže Slobodan Petrović iz Salforda. U početku će to biti 50 tisuća litara mljeka na dan, ali cilj im je biti među tri-četiri najveće mljekare u Hrvatskoj. Danube Foods već isporučuje mljeko na hrvatsko tržište preko bosanskog Mlijekoprodukta u vrijednosti od 10-ak milijuna eura na godinu. Riječ je uglavnom o robnim markama. – Nadamo se kako će nova mljekara u Sinju investirati u hrvatski primarni sektor kao što to čine ovdašnje mljekare i utjecati na povećanje proizvodnje mljeka u Hrvatskoj – komentiraju potez konkurencije u Dukatu.
Iz Salfordove perspektive, iako tehnički zahtjevnija, prodaja pojedinačnih mljekara mogla bi donijeti veću ukupnu vrijednost. Zasad je navodno za najveću Salfordovu mljekaru u BiH Mlijekoprodukt zagrizao Lactalis, koji u BiH već ima mljekaru Inner u Građacu, a na subotičku Mlekaru oko je bacio i Danone. – Ima kontaktata, ali u ovom trenutku ne vodimo ozbiljne pregovore – kaže Slobodan Petrović, direktor Imleka i Salfordova predstavništva za Balkan.
Sve Salfordove tvrtke, uz iznimku Knjaza Miloša koji je bio u teškoćama i još bilježi minus, kontinuirano ostvaruju dobre rezultate i zahvaljujući jakim brendovima drže velike tržišne udjele. Ukupan je prihod svih tvrtki iz Danube Foods grupe, preko koje posluje Salford, 340 milijuna eura.
Među metama u Salfordovu portfelju najatraktivniji je Imlek (kojem su pripojene novosadska, za- ječarska i zemunjska mljekara) s prošlogodišnjim prihodom od 282 milijuna eura i neto dobiti od 14,3 milijuna eura. Fokusiran je na beogradsko područje, s najviše potrošača na malom prostoru, i sa subotičkom mljekarom drži više od 40 posto tržišta. Doduše, to može biti problem i za kupce zbog antimonopolskih ograničenja. Petrović pak kaže da Danube Foods drži najviše 30 posto tržišta (25 posto Imlek i pet posto mljekara u Subotici), no Komisija za zaštitu tržišnog natjecanja već je dvaput utvrdila monopolski položaj. Analitičari stoga pretpostavljaju da će veliki igrači poput Lactalis i Danone prema potrebi podijeliti tržište. Vindija do sada nije pokazivala interes za veće akvizicije, no možda se aktivira u slučaju prodaje Salfordova portfelja u dijelovima. Ako i ne uspije, u sljedećih joj nekoliko godina ne prijeti neposredna opasnost od multinacionalki jer ima snažnu poziciju na hrvatskom tržištu. Lactalis bi pak, kao što je učinio u akviziciji rumunjske LaDorne i makedonske Idel Šipke, za širenje mogao iskoristiti zagrebački Dukat i njegov tim na čelu s Matom Zadrom koji se već dokazao na sličnim poslovima. Druga atraktivna meta Bambi-Banat u recesiji bi lježi dvoznamenka stope rasta. U prvih devet mjeseci ove godine povećao je prodaju 21 posto, a prošle je godine ostvario 105 milijuna eura prihoda i dobit od 3,3 milijuna eura. Najpoznatiji Bambijev brend i tržišni lider jest keks Plazma, a crna čokolada drži 58 posto tržišta.
