Katedra za trgovinu

Trgovinski sektor u Hrvatskoj stvara 11 posto BDP-a i zapošljava više od 240 tisuća ljudi, što je 17 posto od ukupnog broja zaposlenih. Pitanje bi, ipak, čulo se na skupu Katedre za trgovinu, bilo primjereno za razvoj zemlje da je trgovina u Hrvatskoj razvijenija od gospodarstva.

Znanstveno-stručni skup ‘Izazovi trgovine u recesiji’ u organizaciji Katedre za trgovinu donio je niz predavanja o stanju i perspektivi trgovinskog sektora u Hrvatskoj i Europi te važnosti tehnologije i edukacije za uspješno poslovanje u njemu. U EU se može primijetiti porast zapošljavanja u trgovini i blag pad doprinosa trgovine BDP-u. U nekim članicama EU trgovina je razvijenija od gospodarstva u cjelini. Knežević smatra da je takav slučaj u Hrvatskoj.

• Upozoravaju li ti trendovi na deindustrializaciju Europske unije? – pita Knežević.

U Europskoj uniji bilježe se trendovi rasta zaposlenih po poduzeću, okupljanje i koncentracija, posebno u maloprodaji. Hrvatska također ima mnogo zaposlenih po poduzeću, u čemu se može usporediti samo s Velikom Britanijom.

• Trgovinski sektor u Hrvatskoj razvijeniji je od gospodarstva u cjelini i u fazi je zrelosti. Moramo razmislijeti je li takav razvoj primjeren za Hrvatsku, što će utjecati na našu daljnju strategiju – zaključuje Knežević.

Prof. dr. sc. Zdenko Segetlija, profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, ne slaže se da je u Hrvatskoj maloprodajni sektor posve razvijen. On smatra da su zbog uvoza i poticanja potrošnje nakon 1998. znatno porasli maloprodajni promet i broj zaposlenih u tom sektoru, što je zakočilo domaću proizvodnju i prouzročilo dodatne troškove.

• Temelji li se razvoj maloprodaje na uvozu, može kočiti gospodarski razvoj. Upravo se to dogodilo u Hrvatskoj – smatra Segetlija.

Također ističe da u Hrvatskoj vlada nerazmjer između BDP-a i maloprodajnog prometa, pri čemu potonji ima 30 posto udjela u BDP-u, što je jedinstven slučaj među članicama Europske unije.

Postoji i relativno velik nerazmjer između kvadrature prodajnih mjesta po stanovniku i maloprodajnog prometa te BDP-a. Jure Radoš, prodajni direktor Konzuma, upozorava na to da taj nerazmjer nije problem razvoja maloprodaje, nego BDP-a koji ne raste dovoljno brzo.

• Trgovinski sektor razvijeniji je dijelom zbog Konzuma, a dijelom zbog toga što je otvoren i konkurentan. Konkurencija je natjerala Konzum da bude ono što je danas – izjavio je Radoš.

Analiziravši stanje na tržištu, Radoš je ustvrdio da hrvatskim potrošačima treba više optimizma. Prema indeksu potrošačkog optimizma Hrvatska je druga najlošija zemlja u Europskoj uniji. Na kraju je upozorio na važnost edukacije zaposlenika, zbog čega je utemeljena Konzumova akademija u zagrebačkom naselju Sopotu u kojoj je već educirano više od dvije tisuće ljudi. Radoš ističe da je to centar za selekciju i edukaciju te da ako netko želi postati Konzumov zaposlenik, u bilo koje dobi može doći u Akademiju i proći testiranje i selekciju.

Profesor na Ekonomskom fakultetu prof. dr. sc. Nikola Knego ustvrdio je u svom izlaganju da je hrvatska prodažna struktura usitnjena i da su mali trgovci i obrtnici veoma važni u njoj.

• Znatno niža produktivnost rada, niži koeficijenti obrtaja trgovinske robe, nepovoljniji uvjeti nabave, viša razina cijena te niska bruto marža veliki problemi su za male trgovce – ustanovio je Knego.

Identificirao je i glavne trendove u trgovinskom sektoru od kojih su svi protiv malih trgovaca i istaknuo da je perspektiva njihove modernizacije i poslovanja upitna. Jure Radoš pak vjeruje da male prodavaonice mogu opstati povećanjem kvalitete usluge i uz više cijene, koje ne mogu izbjeći, i da će u budućnosti one i dalje imati svoje mjesto na tržištu.