Osiguravajući sektor pokazao je relativno dobru otpornost na recesiju

Prema Zrinušiću, to su posljedice smanjene potražnje za osiguravajućim proizvodima zbog krize realnog sektora i odustajanja osiguranika od plaćanja premije (storno-polica). Struktura imovine osiguravatelja u Hrvatskoj pokazuje smanjenje izloženosti rizicima. Najveća promjena uočava se na smanjenju ulaganja u udjele u investicijskim fondovima i povećanju ulaganja u državne obveznice.

Posljedice takvih strukturnih promjena uočavaju se u povećanju prihoda od ulaganja, smanjenju troškova i gubitaka od ulaganja, što rezultira povećanjem prinosa u odnosu na isto razdoblje protekle godine – kaže Zrinušić.

Upozorivši na uzroke svjetske financijske krize, Zrinušić je povukao paralele i sa situacijom na domaćem tržištu. Istaknuo je važne čimbenike globalne krize kao što su hiperprodukcija građevinarskog sektora, kredita i drugorazrednih kredita, koji bi svi mogli biti za stupljeni i na našem tržištu.

Sreća je za nas, međutim, što naši osiguravatelji nisu počeli primjenjivati inovativne financijske aranžmane poput onih na razvijenijim tržištima, zbog čega su učinci svjetske financijske krize ovdje minimizirani – izjavio je Zrinušić.

U Hrvatskoj je, objasnio je, kriza interna, strukturna i potaknuta bujanjem svih vrsta potrošnje, potrošnja je ograničena izvorima financiranja, odnosno zaduženjem, a zaduženje sposobnošću vraćanja duga.

Prvo u nizu predavanja održanih u studenom i prosincu u povodu obilježavanja 90. obljetnice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održao je Zdravko Zrinušić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, na temu ‘Uloga osiguranja u recesiji’. Studenti su na predavanju imali priliku upoznati se pobliže s ulogom osiguranja u globalnoj gospodarskoj krizi i stanjem osiguravajućeg sektora u Hrvatskoj. Zrinušić je izjavio da hrvatski osiguravajući sektor pokazuje relativno dobru otpornost na recesiju s ukupnim premijskim prihodima od sedam milijardi kuna u prvih devet ovogodišnjih mjeseci zabilježio pad od 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Životna su pak osiguranja u porastu.

Pri tome su neživotna osiguranja pala tri posto, a životna su osiguranja u porastu u odnosu na prošlu godinu.

Međutim, utjecaj svjetske gospodarske krize snažno se osjeća i na osiguravajućem tržištu životnih osiguranja. To tržište pada pogleda li se visina premije i udjela u ukupnoj premiji – izjavio je Zrinušić.

Najavio je i mogućnost širenja poslovanja na regiju, u kojoj CO vidi velik potencijal. Istaknuo je da će za osiguravatelje u Europi posebno biti važno uvođenje regulative ‘Solvency II’ kojom će se omogućiti dugoročna održivost sektora osiguranja u cijelini, uvažavajući ključna iskustva stečena u kriznim uvjetima.

Prema procjenama Treatment Abroada, jedne od najvećih europskih agencija za medicinski turizam, hrvatski medicinski turizam ima veliki potencijal, ali treba i velike investicije, potporu ministarstava zdravstva i turizma te promociju na svjetskoj razini. Na tu temu održana je prošle godine prva konferencija u Vodicama. Doc. dr. sc. Miljenko Bura, zagrebački estetski kirurg i predsjednik Medicinske grupe d.o.o., tada je najavio gradnju prvoga medicinskog-turističkog centra u Vodicama vrijednog 30 milijuna eura.

Izvanseonska popunjenost hotelskih kapaciteta i jest cilj i prednost medicinskog turizma kad je riječ o Istri, Kvarneru i Dalmaciji. Razvojem te grane turizma sezone bi trajala cijelu godinu, a zdravstvenih ustanova koje pružaju usluge medicinskog turizma ima duž hrvatske obale i otoka.

Poznato je lječilište za alergičare i one koji pate od bolesti dišnog sustava u Velom Lošinju, u Makarskoj usluge medicinskim turistima pruža Biokovka, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju i hotel, gdje suvremenim tretmanima liječe reumatoidne i respiratorne bolesti, te pružaju postoperativnu rehabilitaciju. Slična je i bolnica Kalos u Veloj Luci na Korčuli gdje u terapiji upotrebljavaju i ljekovito blato.

Osim spomenutih ustanova u kojima radi vrlo kvalitetan medicinski kadar i koje su dobro opremljene, duž jadranske obale postoje ordinacije za estetsku kirurgiju i stomatologiju koje pružaju usluge strancima. Većina ih dobro posluje samo u turističkoj sezoni, izuzev Termi Selce, medicinske ustanove koju vodi liječnica Vlasta Brozičević, a u kojoj se rehabilitiraju najpoznatiji hrvatski sportaši među kojima su Janica i Ivica Kostelić, ali i neki svjetski.

Strance posebno zanimaju usluge hrvatskih stomatologa jer su tri puta jeftinije nego, primjerice, u Velikoj Britaniji, a odnos je cijena takav i kad je riječ o estetskim operacijama i ostalim medicinskim uslugama. Estetski kirurzi u hrvatskim turističkim odredištima imaju sve više posla, a više od polovine njihovih pacijenata strankinje su koje korigiraju grudi i lice. Umjesto da plate takvu operaciju u nekoj zapadnoeuropskoj državi i do deset tisuća eura, u Hrvatskoj ih stoji nešto više od četiri, a usput se odmore. Među pacijentima hrvatskih liječnika ima i slavnih osoba, kod opatijskog kirurga Zorana Žgaljardića glumac Armand Asante botoksom je glačao bore, a taj tretman u Hrvatskoj stoji do četiri tisuće kuna i sedam puta je jeftiniji nego u inozemstvu.

Osim na moru Hrvatska ima što ponuditi na kontinentu, pogotovo u Zagrebu gdje bi se dobrom promocijom moglo dovesti mnogo stranaca na medicinske tretmane po njima više nego prihvatljivim cijenama. Prije nekoliko godina Amerikanka hrvatskog podrijetla bila je na ginekološkoj operaciji u Zagrebu jer je kompletna medicinska usluga, zajedno s putnim troškovima i smještajem, bila nekoliko puta jeftinija nego u New Yorku. No to nije usamljen slučaj, sve više stranaca traži usluge hrvatskih liječnika, pogotovo otkako se mijenja slika Hrvatske u svijetu koja se promidžbom na sve moguće načine želi osloboditi stereotipa balkanske zemlje.

Kontinentalna Hrvatska obiluje i brojnim toplicama koje su dugo bile samo lječilišta, a sad, zahvaljujući novim sadržajima, postaju središta medicinskog turizma. Zasad u tome prednjače Daruvarske toplice čija je ljekovitost poznata još iz antičkog doba. Legenda kaže da je rimski car Hadrijan liječio u Daruvaru rane zadobivene u bitkama, a osim njega ondje su bili i još neki poznati vojni zapovjednici iz davne prošlosti. Uz klasične medicinske sadržaje u Daruvarskim toplicama imaju sportsku dijagnostiku i rehabilitaciju te wellness. Osim u tim toplicama wellness centri postoje i u Termama Tuhelj i Jezerčici te Toplicama Sveti Martin.

No medicinske usluge mogu se dobiti i u odavno poznatim Stubičkim Toplicama gdje je ljekovita moć termalne vode otkrivena u 13. stoljeću, a lječilište je sagrađeno tek 1811. godine. Učinjeno je to po zamisli i na račun Maksimilijana Vrhovca, zagrebačkog biskupa, prvi bažen nazvan je Maksimilijanova kupelj, a drugi Dijanine kupelji… Svake od hrvatskih toplica: Krapinske, Varaždinske, Bizovačke, Istarske, kao i one u Topuskom, Naftalan u Ivanić Gradu i Lipik, imaju svoju povijesnu priču.

Hoće li te toplice u budućnosti konkurirati europskim (ustanove medicinskog turizma na hrvatskoj obali u mnogo boljoj su poziciji), tek ćemo vidjeti. Sve ovisi o kreativnosti i financijskom ulaganju onih koji povijest i tradiciju tih toplica, ali i ostalih odredišta medicinskog turizma u Hrvatskoj, trebaju prezentirati strancima kao nezaobilazno medicinsko-turističko odredište.