Home / Financije / Održivo poduzetništvo ohrabruju ekokrediti

Održivo poduzetništvo ohrabruju ekokrediti

Bankarski sektor dao je mali vjetar u leđa svim onim pojedincima koje nažalost još smatraju entuzijastima i hobistima zato što žele ugraditi na svoj krov solarni panel ili, primjerice, postaviti termofasadu. Plasiravši na hrvatsko tržište Zelene kredite namijenjene poticanju energetske učinkovitosti, banke su im olakšale put od ideje do realizacije, a putem financijskog utjecaja ojačale su i svoju ulogu u prelazak na gospodarstvo s malom emisijom ugljičnog dioksida.

Prvi, ali ne i jedini igrač koji se pojavio, Zagrebačka je banka koja je još početkom travnja ove godine na Dan planeta Zemlje predstavila svoje Zelene kredite. Od dana lansiranja odobreno je gotovo 20 milijuna kuna kredita, a u idućim godinama očekujemo veće stope rasta nego kod ostalih vrsta stambenih kredita – naglašavaju u Zagrebačkoj banci koja je, slijedom primjene novog Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada, u svoju ponudu uvrstila povoljnije stambene kredite za kupnju stanova ili kuća viših energetskih razreda A+, A ili B, gradnju niskoenergetskih kuća te za poboljšanje energetske učinkovitosti na postojećem objektu.

Osim toga, tim se kreditima može financirati kupnja te ugradnja solarnih kolektora za vlastite potrebe, sustava za klimatizaciju niskoenergetskih razreda, sustava za filtriranje vode, ugradnju vanjske stolarije s izo-staklom ili zamjena krovišta, što dugoročno donosi ukupne financijske uštede u korištenju električne energije. U vezi s uvjetima kreditiranja, Zagrebačka banka uz rok otplate do 360 mjeseci te maksimalni iznos do 250 tisuća eura, nudi kamatnu stopu na Zeleni kredit 5,9 posto koja je fiksna tijekom prve dvije godine otplate, a nakon toga se primjenjuje promjenjiva kamatna stopa za stambene kredite mladima.

U donatorskim su fondovima ekološki osviještenih kompanija i sredstva za pošumljavanje hrvatskih šuma i opožarenih područja. Shvatile su tvrtke odavno da nerazumno gospodarenje šumama i njihovo uništavanje radi povećavanja profita šteti svim živim stvorenjima na Zemlji, ali i biljnim vrstama.

Ne treba žaliti zbog rušenja starog stabla ako će se na njegovo mjesto posaditi mlado koje će stotinama godina pretvarati ugljični dioksid, CO₂, u spasonosni kisik. No treba prosvjedovati ako se to ne dogodi jer svako stablo manje znači i manje kisika na našem planetu te sve veće količine CO₂ koji povećava globalno zagrijavanje prouzrokujući ubrzane klimatske promjene. Nerazumno gospodarenje šumama i njihovo uništavanje radi povećavanja profita šteti svim živim stvorenjima na Zemlji, ali i biljnim vrstama.

U samo jednom danu hektar šume (deset tisuća četvornih metara) veže 900-tinjak kilograma CO₂ istodobno oslobađajući 600-tinjak kilograma kisika. Prosječno veliko stablo tijekom rasta iskoristi tonu CO₂ po prostornome metru dok istodobno ispusti 0,7 tona kisika u atmosferu, a vrlo veliko stablo može tijekom života preraditi i do četiri tone CO₂. Mlado drveće može apsorbirati i pretvoriti više CO₂ od zrele šume. Nakon sječe stabla pola od te količine CO₂ zadržava se u drvetu. I kad se drvo preradi u namještaj, ugljični.