Home / Poslovna scena / ROBIN LI Uz malu pomoć Partije vlasnik Baidua isprašio Google iz Kine

ROBIN LI Uz malu pomoć Partije vlasnik Baidua isprašio Google iz Kine

Uz malu pomoć Partije vlasnik Baidua isprašio Google iz Kine. Izvršni direktor i osnivač kineske internetske tražilice Baidu mlad je, zgodan i veoma bogat. ‘Težak’ je 7,2 milijarde dolara, što mu je osiguralo drugo mjesto na listi kineskih bogataša. Li je tražilica Baidu drži oko 73 posto kineskog tržišta internetskog pretraživanja u zemlji s više od 340 milijuna korisnika interneta, a broj im neprestano raste. Vrijednost Baidua procjenjuje se na 38 milijardi dolara, što je tek početak.

Robin Li kineska je superzvijezda: mlad je, zgodan, obrazovan, ima svoj fan klub i može se pohvaliti da je isprašio svemoćni Google iz svog dijela svijeta, istina, uz malu pomoć Komunističke partije. I dok se na Zapadu na Google još gleda kao na svetu kravu internetskog biznisa, u Kini, gdje Robin Li radi po svome, Google u najboljem slučaju uživa imidž pomoćnog alata za privremenu uporabu. Naime, Li je tražilica Baidu drži oko 73 posto kineskog tržišta internetskog pretraživanja, u zemlji koja ima više od 340 milijuna korisnika interneta, a broj im neprestano raste. Koliko vrijedi Baidu? Prema Bloombergu po vrijednosti tržišne kapitalizacije od 38,3 milijarde američkih dolara, Baidu je peta internetska kompanija na svijetu, iza Googlea, Amazona, Tenceta i eBaya. Dvostruko je veća od konkurentske Yahooa i ne bude li se zamjerila vlastima, može mirno rasti dalje, na zadovoljstvo i uz puno povjerenje svog osnivača.

  • Kad sam prije deset godina osnovao kompaniju, nisam mislio da pretraživanje interneta može biti toliko profitabilno. Sada više ne trebam novac, motivira me kontinuirano poboljšavanje mog proizvoda, odnosno da ga što više ljudi koristi. Prostora za rast još ima – rekao je Robin Li na svom prvom javnom obraćanju svjetskoj tehnološkoj javnosti u SAD-u sredinom prošlog mjeseca. Lako je Li biti skroman kad sa svoje 42 godine posjeduje bogatstvo procijenjeno na 7,2 milijarde dolara, što ga prema časopisu Forbes čini drugim najbogatijim živućim Kinezom.

Li je prema kineskom horoskopu rođen u godini Majmuna. Takve ljude navodno krasi sposobnost trčanja oko drugih, znatiželjni su i pametni, a svaki zadatak s kojim se suoče s lakoćom ispunjavaju. Cijene težak i izazovan rad koji ih stimulira i tjera na kreativno razmišljanje. Što bi Li bio drugačiji? Podrijetlom iz Yangquana, milijunskoga grada na sjeveru Kine, dijete tvorničkih radnika i jedini sin od petero djece (u zemlji gdje priroda i društvo i te kako cijene da dijete bude muško) upisao se kao drugi najbolji kandidat na prijavnim ispitima u kvalitetnu gradsku školu u kojoj je stekao prva znanja o računarstvu i programerstvu. Talentirani Li uzastopno je pobjeđivao na natjecanjima, što ga je dovelo na prestižno Pekinško sveučilište na kojemu je studirao IT menadžment. Za doktorski studij iz područja računarstva odlučio je otići u Sjedinjene Države, međutim doktorat nije dovršio, nego je stao na razini magisterija iz znanosti. Naime, već tada je imao pametnija posla.

Godine 1994. surađivao je na projektu online izdanja Wall Street Journala i polako počeo raditi na algoritmima za poboljšanje internetskih pretraživača. Jedan takav razvio je 1996. te ga odmah patentirao u SAD-u. Poslije će ga dobro iskoristiti u Baidu projektu. Ako je vjerovati Li jevju prijatelju i poslije usnivača Baidua Ericu Xuu, ideja za Baidu nije došla od Robina, već od njegove žene Melisse Dongmin Ma. Par se navodno upoznao na studentskoj zabavi kineskih studenata u Americi 1995. i iste se godine vjenčao. Melissa i Robin su, piše Bloomberg, pravili društvo Xuu na intervjuju koji je on radio s Jerryjem Langom, tajvanskim usnivačem Yahooa. Malo su se svi zajedno inspirirali Langovim uspjehom, ali se Melissa nedugo poslije dosjetila kako bi bilo najbolje da sami osnuju vlastitu internetsku tvrtku. S obzirom na to da je Li već bio maher za internetske pretraživače, jedino što im je u cijelom pothvatu nedostajalo bili su novci. Srećom, u to su vrijeme živjeli u Americi. S opsežnim poslovnim planom otišli su Bobu Kingu, investitoru koji je inače bio među prvima ulagačima u Intel i Oracle. Ubrzo su prikupili 1,2 milijuna dolara, odelili u Peking i upustili se u pustolovinu. Kompaniji je ime dao Baidu – prema navodu iz posljednje stiha klasične pjesme Xin Qiji-ja napisane prije više od 800 godina u vrijeme dinastije Song. Stih govori o dugoj i teškoj potrazi za ljepotom usred kaosa odjednom pronađenoj uz malo svjetlo samo jedne svjećice. Baidu doslovno prevedeno znači ‘stotine puta’ i predstavlja stalno traganje za idealom.

U početku su osnivači Baidua novce zarađivali tako što je njihova tražilica bila ustvari samo alat za druge internetske pretraživače (tada popularni Sina). Kako se promet na internetu povećavao, Baidu, koji je klijentima naplaćivao svaku pretragu, postao je preskup, pa Xu i Li ustvari nisu imali drugog izbora nego razvijati vlastitu internetsku stranicu. Godine 2004. počeli su zarađivati od oglasa, a iste je godine sâm Google sudjelovao u Baiduovu financiranju s pet milijuna USD-a. Međutim, od samog početka nije bilo ljubavi među budućim ljutim suparnicima. Prema jednoj urnebesnoj anegdoti kad su Googleovi osnivači Larry Page i Sergey Brin došli u Kinu da se malo upoznaju s radom, planom i programom, baiduevci su namjerno ugovorili sastanak na državni praznik kako googleovci ne bi zatekli zaposlenike i vidjeli koliko ljudi zapravo radi u kompaniji. Da stvar bude bolja domaćini su gostima poslužili sendviče Subway za ručak, ali su ih gosti odbili pojesti. Poslije su tvrdili da je to bilo samo zbog lošeg iskustva s istočnjačkom sirovom hranom i da se zapravo nisu uvrijedili, kao što su svi mislili. Bez obzira na neljubazan doček, Google je godinu poslije, nakon objave da će Baidu izaći na burzu, ponudio 1,6 milijardi USD za kupnju. Premalo da bi Kinezi bili sretni. Ustvari u tom trenutku bilo je više zainteresiranih za preuzimanje Baidua, ali nitko nije ponudio dvije milijarde, svotu za koju bi prodaja bila izglednija. Umjesto prodaje Baidu se uključio u tržište kapitala. Baiduova dionica pojela je Nasdaq 5 u kolovozu 2005. skočivši u jednom danu s 27 na 122 dolara, učinivši Lija prvim kineskim web-milijarderom.

Google može i danas lizati rane zbog propuštene prilike. Međutim, spremno će se obraniti od kritika jer na kineskom tržištu nikad nisu ni imali šanse u borbi protiv Baidua koji je u osnovi državno poduprt monopol. Samo jedan od primjera sustavnog miniranja Googleove tražilice jest da bi osoba koja bi, primjerice, u Šangaju utipkala google.ch, automatski bila preusmjerna na Baidu. Google je vječno bio nepouzdan, spor, a usto su marketingaši iz Baidua neprestano ponavljali, nije ni bio prilagođen kineskom jeziku. Evo kako Li objašnjava zašto njegova konkurencija nije uspjela stati na noge.

  • Kina je veliko rastuće tržište, a tržišni uvjeti mijenjaju se svakim danom. Mnogo novca pristiže od investitora iz Silicijske doline koji se prelijeva na lokalna tržišta u Kini. Na tržištu internetskih pretraživača konkurencija je vrlo velika. Jako mnogo kineskih inženjera odlazi u SAD, a potom se vraćaju u Kini i osnuđu vlastitu tvrtku ili se pridruže nekoj postojećoj. Tko se nije spreman natjecati u takvim uvjetima, neće biti uspješan. Baidu se silno trudi stalno biti inovativan. Izmisli sma društvene mreže zasnovane na pitanjima i odgovorima, unijeli smo mnogo društvenog u pretraživanje. Našim je korisnicima jako teško prebaciti se na neki drugi konkurentski pretraživač – kaže Li.

Kad je Google početkom ove godine odlučio da više neće dopuštati cenzuru rezultata pretraživanja od strane kineske Vlade i da će sav promet preusmjeriti na svoju hongkongsku stranicu, zapravo je potpisao kapitalaciju u svojoj dugoj borbi s vjetrenjačama. Otad se vrijednost Baidua udvostručila.

Na Baiduu nema smisla tipkati riječi poput prostitucija, demonstracije, ljudska prava ili AIDS. Te su riječi na podugačkom popisu cenzuriranih tema u dokumentima koji su prošle godine iscurili iz kompanije zahvaljujući jednom nezadovoljnom zaposleniku. Međutim, ako netko želi bilo koju pjesmu u mp3 formatu, neće biti problema. Baidu nije opterećen pitanjima intelektualnog vlasništva ili pravom na izvođenje. Glazbena je industrija pokušala tužiti, kineska država je rekla da ne može. Robin Li mora se jedino brinuti o tome da bude dobar vojnik kineskim vlastima i može što god poželi. Doduše, i on je svjestan da taj brak nije zauvijek zajamčen nekim zavjetima. Kad je službena Kina nanjušila kako Baidu zarađuje od oglasa nekih farmaceutskih kompanija koje nisu imale državnu licencu, Li je brzo dobio po prstima. Državna je televizija objavila priču o Baiduovu lošem ponašanju ni manje ni više nego na Lijev 40. rođendan. Nije baš konjska glava u krevetu, ali Li je shvatio poentu, pa je smjesta povećao marketinšku potrošnju za 40 posto, većinom usmjerenu, dakako, na državnu televiziju CCTV. Slučajnost? Ne bi se reklo.

  • Čovjek treba biti strpljiv kada radi na kineskom tržištu. Treba razmišljati otvoreno i shvatiti kad u vezi s nečim ne može imati kontrolu, kao kad je riječ o cenzuri ili sporoj internetskoj vezi – rekao je Li odgovarajući na pitanje o tome kako je biti poduzetnik u kineskom okruženju.

Li razmišlja unaprijed. Baidu već sada pretražuje 740 milijuna internetskih stranica, 80 milijuna fotografija i 10 milijuna multimedijalnih fajlova. Podržava niz od 57 pretraživačkih servisa i društvenih projekata poput Baidu Baike, online kolaborativne enciklopedije koja je pandan Wikipediji, Baidu Maps, Baidu Newsu, Baidu pretraživanja fotografija i videa, Baidu igri, Baidu antivirus alata, Baidu internetskog TV-a i brojnih drugih. Baidu je više od tražilice, on je multimedijalna, multifunkcionalna internetska platforma. Budući rast gotovo je siguran i ostvarit će ga povećanjem broja korisnika fiksnog interneta u Kini ali i širenjem na mobilne platforme. Na konferenciji Web 2.0 u San Francisku, Li je rekao je da prepoznaje izniman rast mobilnog interneta.

Njegova je vizija da će pretraživači, a ne operativni sustavi, postati glavni nositelji njegova razvoja. Li je trenutačno je preokupiran borbom protiv konkurentske kineskih pretraživača Alibaba i Tencent. Kad to riješi, sve su šanse da će svoj uspjeh testirati bez pozadinske partijske podloge na otvorenom zapadnom tržištu. Li u sebe i svoju kompaniju vjeruje toliko da dosad nikad nije prodao nijednu svoju Baiduovu dijonicu. Strpljen spašen.