Home / Financije / POREZNI GUBITAK

POREZNI GUBITAK

Poduzetnik može porezni gubitak prenositi sljedećih pet godina i iskoristiti ga za smanjenje osnovice za plaćanje poreza na dobit u budućim razdobljima. Ostvare li se porezni gubici u više poreznih razdoblja, upotrebljavaju se za smanjenje porezne osnovice prema redoslijedu nastanka.

Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi da je za određeno razdoblje ostvarena negativna porezna osnovica, smatra se da porezni obveznik ima porezni gubitak. Porezno razdoblje u pravilu je jednako kalendarskoj godini, pa se i porezni gubitak ostvaruje kao porezni gubitak za određenu kalendarsku godinu.

Gubitak u poslovanju ili ostvarena dobit pojmovi su koji pokazuju poslovni rezultat, a izračunavaju se kao razlika između prihoda i rashoda u poreznom razdoblju. Porezni obveznik koji ostvari dobit u pravilu ima poreznu osnovicu, a porezni obveznik koji ostvari gubitak u poslovanju u pravilu ima i porezni gubitak. Porezni gubitak (negativna porezna osnovica) antonim je pozitivnoj poreznoj osnovici.

Kad se u poslovanju ostvari dobit, porezna osnovica u pravilu nije jednaka ostvarenoj dobiti. Porezna osnovica utvrđuje se tako da se dobit izračunana kao razlika između prihoda i rashoda korigira za neke stavke koje smanjuju poreznu osnovicu i za neke koje ju uvećavaju, tako da ona može biti veća ili manja od računovodstvene dobiti. Porezna osnovica bit će veća od računovodstvene dobiti ako je porezni obveznik ostvario rashode koji prema poreznom propisu uvećavaju osnovicu za plaćanje poreza, odnosno manja ako porezni obveznik ostvaruje pravo na dodatno umanjenje porezne osnovice.

Kao što ostvarena dobit i porezna osnovica u pravilu nisu jednake veličine, ni porezni gubitak i gubitak iz poslovanja u pravilu nisu jednaki. Porezni gubitak bit će manji od računovodstvenoga gubitka ako je poduzetnik ostvario rashode koji se prema poreznom propisu smatraju porezno nepriznatima (dio izdataka za osobni prijevoz, dio reprezentacije, amortizacija obračunana iznad najviših dopuštenih stopa i dr.). Vrijedi i obrnuto: ako porezni obveznik ostvari negativnu razliku između prihoda i rashoda, a još ima pravo na dodatne olakšice, porezni gubitak bit će veći od računovodstvenoga gubitka.

Poduzetnik može ostvareni porezni gubitak prenositi sljedećih pet godina i iskoristiti ga za umanjenje osnovice za plaćanje poreza na dobit u budućim razdobljima. Ako se porezni gubici ostvare u više poreznih razdoblja, upotrebljavaju se za umanjenje porezne osnovice prema redoslijedu nastanka, i to tako da se najprije iskoristi najstariji porezni gubitak. Uporabom poreznih gubitaka iz prijašnjih razdoblja smanjuje se porezna obveza u tekućem poreznom razdoblju, zato poduzetnik ima pravo na poreznu obvezu.

Pravo na prijenos poreznoga gubitka omogućava ravnomjerno oporezivanje poduzetničke aktivnosti. Prijenos poreznoga gubitka i njegovo iskorištavanje posredno omogućava da se više poreznih razdoblja, najviše šest uzastopnih, oporezuje kao jedno.

Do 30. lipnja 2010. obveznici poreza na dobit koji su proveli statusnu promjenu mogli su bez ikakvih ograničenja prenositi ostvareni porezni gubitak na pravnog sljednika. Tvrđe koje su imale kumulirane porezne gubitke bile su zanimljive drugim poduzetnicima za pripajanje ili spajanje jer je pravni sljednik, preuzimajući imovinu, prava i obveze pripojenog subjekta, preuzimao i pravo na porezni gubitak, što mu je omogućavalo uštedu na porezu u sljedećim poreznim razdobljima.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit od 1. srpnja 2010. pošteni su uvjeti pod kojima je pravnom sljedniku dopušteno preuzimanje poreznih gubitaka. Pravni sljednik nema pravo preuzeti porezni gubitak u sljedeća dva slučaja: ako pravni prednik u dva porezna razdoblja koja prethode statusnoj promjeni nije obavljao djelatnost i ako pravni sljednik tijekom dva porezna razdoblja nakon statusne promjene previše promijeni djelatnost u odnosu na djelatnost pravnog prednika.

Pravo na prijenos poreznoga gubitka više ne može ostvariti porezni obveznik kojem je pripojeno društvo koje je prije pripajanja najmanje dvije godine mirovalo. Pod istim uvjetima nema pravo na porezni gubitak porezni obveznik koji kao nov poslovni subjekt nastaje spajanjem dvaju ili više društava. Ako pravni sljednik preuzme porezni gubitak jer nije bilo opisanih ograničenja, mora se brinuti za to da u dvije godine koje slijede nakon statusne promjene previše ne promijeni djelatnost. Dopušteno je promijeniti djelatnost i sačuvati pravo na preuzeti porezni gubitak samo ako se djelatnost promijenila radi očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja.

Uvedeno je i ograničenje prijenosa ostvarenoga gubitka za sve poduzetnike kojima se tijekom poreznog razdoblja struktura udjeličara, odnosno dioničara, promijeni za više od 50 posto. I u tom se slučaju gubi pravo na prijenos poreznoga gubitka.