Zglobna tijela sa zglobnim ploham, zglobna čašica i zglobna šupljina glavni su dijelovi svakog zgloba. Zglobne su plohe pokrivene slojem gatke hrskavice koja osigurava njihovo neometano klizanje i štiti zglobna tijela od ozljeda. Većina hrskavice sagrađena je od kolagena, proteina koji tvorit mrežu vlakana i tako podupire zglobove. Cijeli je zglob obavijen zglobnom čahurom koja sadrži tekućinu što vlaži plohe u zglobu omogućavajući im gipkost te hrani zglobnu hrskavicu. U pomoćne se dijelove zgloba ubrajaju zglobne veze, jastučići i zglobni mišići. Svaki od tih dijelova može tijekom života zahvatiti poremećaj i bolest, što rezultira otežanim i bolnim pokretima. Danas su među češćim bolestima zglobova, a zatim i kostiju, artroza pa reumatoidni artritis.
Jedna od vrlo čestih bolesti zglobova jest artroza. Riječ je o degeneraciji zglobne hrskavice i koštanog te okolnoga mekog tkiva koja zahvaća tzv. prave zglobove, koji imaju zglobnu čahu i sinovijalnu opu. Rezultira bolom, ukočenosti, oteklinama i deformacijama. Najčešće zahvaća najopterećenije zglobove, ali može se pojaviti i na drugima. Pri kretanju zbog djeleovanja mehaničkih sila javljaju se brazde i ljušte se površinski slojevi, zbog čega hrskavica požuti i s vremenom se stanji. Kost ispod hrskavice tako više nije zaštićena pa postaje gušća, tvrđa i deblja te nastaju izrašline koje otežavaju pokrete i izazivaju bol. Artroza pristiju najčešće je nasljedna, češća u žena nakon prestanka menstruacijskog ciklusa, a iza nje su po učestalosti artroza koljena, kuka i stopala. Pacijentu se savjetuje odmor, izbjegavanje velike hladnoće, uravnotežena prehrana, smanjenje i prestanak pušenja, izbjegavanje kave i alkohola. Od pomoći mogu biti crni ribiz bogat vitaminom C jer on potiče tijelo na proizvodnju prirodnog kortizona, koji djeluje protuupalno.