Porezne uprave zataškavaju utaju poreza svojih službenika. Podaci su dostavljeni i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Međutim, kazneni postupak do danas nije pokrenut.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnomjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Čitatelji su, međutim, najviše pisali o tome kako službe unutarnje kontrole Porezne uprave pokušavaju zataškati kaznene porezne prekršaje svojih službenika. Po svemu sudeći, zataškavanju nisu sklone samo službe unutarnje kontrole Ministarstva financija, jer više potpisanih čitatelja pisalo je: ‘Želimo još upozoriti na to da su svi podaci o utaji poreza poreznih službenika dostavljeni prijavom u ured glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića, međutim kazneni postupak do danas nije pokrenut.’
No pravo je pitanje zašto nema javnog nadzora rada porezne administracije. Tko kontrolira prijave poreza koje podnose porezni inspektori? Od 1919. na području današnje Hrvatske rad poreznih vlasti (i provođenje javnog nadzora rada porezne administracije) prvi je put bio propisan Uredbom o organizaciji Ministarstva financija kraljevine Jugoslavije od 25. veljače 1919.
Prema toj uredbi porezni odbori procjenjivali su i utvrđivali obveze poreza te nadzirali rad poreznika. Ti porezni odbori funkcionirali su na lokalnoj i središnjoj razini (primjerice na razini banovina) i sastojali su se od predsjednika i četiriju članova koji su imali zamjenike.
Pola članova poreznih odbora, tj. dva redovita člana i dva zamjenika, postavljala je financijska direkcija po slobodnom izboru na prijedlog porezne uprave, a drugu polovinu članova poreznih odbora birale su komore (zanatska, trgovinska, industrijska itd.) iz redova obveznika poreza s područja pojedinog poreznog odbora. U razvijenim zemljama rad porezne administracije danas nadziru specijalizirane službe udruga poreznih obveznika. U Hrvatskoj su formalno osnovane dvije udruge poreznih obveznika, obje sa zanemarivim brojem članova i gotovo ni s kakvim utjecajem na rad porezne administracije.
