Noviteti 15 zvijezda koje će obilježiti 2011.

Iako se pojam ‘recesija’ uvukao i u ovu granu gospodarstva, proizvođači ne miruju. Gotovo da ne postoji proizvođač koji u idućoj godini ne planira na tržište pustiti jedan nov ili barem osvježen model. U moru noviteta izabrali smo nekoliko najzanimljivijih modela koji će zasigurno igrati važnu ulogu na našem tržištu iduće godine.

Nažalost, zeleni noviteti koji već nekoliko mjeseci ‘žive’ na prometnim cima Europske unije neće doći u Hrvatsku. Problem infrastrukture i prevelikih davanja jednostavno baca u očaj za stupnike takvih modela. Zbog takve politike Hrvatska će još godinama ostati oaza na Starom kontinentu gdje se ekološki modeli ne smatraju prioritetom.

Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je prošlog tjedna uhićen zbog sumnje da je iz proračuna Fonda isplatio 5,6 milijuna kuna tvrtki Fimi-Mediji za poslove produkcije, koprodukcije i emitiranja spotova, u protekle je dvije godine rodnom mjestu Pučišćima na otoku Braču osigurao više od pet milijuna kuna s računa Fonda. Naime, Općina Pučišća iz koje dolazi Vinko Mladineo broji 2.200 stanovnika i ima ukupni proračun od 7,8 milijuna kuna, za sanaciju odlagališta komunalnog otpada na lokaciji Košer Općina je dobila malo više od dva milijuna kuna. Za sanaciju komunalnog i animalnog otpada na području Pučišća Fond je u 2008. godini Općini uplatio i jednokratnu donaciju od 200 tisuća kuna.

Osim toga, Fond kojem je Mladineo na čelu s 30 tisuća kuna pokrio je troškove organizacije savjetovanja o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti koje je Općina organizirala u 2008. godini. Mladineo je sredstvima Fonda donirao škole iz rodnog kraja s ukupnim iznosom od 570 tisuća kuna.

Tako je osnovna škola u Pučišćima dobila 18 tisuća kuna za organizaciju međunarodnoga ekološkog projekta ‘Skrivena Hrvatska’, a srednja škola donaciju od šest tisuća kuna za projekt čišćenja borove šume. Srednjoj klesarskoj školi u Pučišćima Fond je isplatio više od 550 tisuća kuna za zamjenu agregata na loživo ulje plinskih agregatima unatoč tomu što Brač nije plinoficiran, nego se plin prodaje u plinskih bocama.

Private equity fond Mid Europa za ulaganja u Jugoistočnu Europu ima na raspolaganju 1,5 milijardi eura i prikuplja novac za nove fondove, rekao je Robert Knorr, stariji partner u Mid Europi, nakon što je fond prodao svoju hrvatsku podružnicu regionalne satelitske platforme Total TV-a austrijskom Bewagu, vlasniku B.neta. Tako se očekivalo da Mid Europa kupi B.net, o čemu se spekulira godinu-dvije, nisu se dogovorili o cijeni pa se zasad sklopilo ‘strateško partnerstvo’ između Bewaga i Mid Europe.

• Ne razgovaramo o preuzimanju B.neta iako se to ne može isključiti. Pronašli smo zajednički interes u razvoju satelitske platforme kojom ćemo konkurirati Max TV-u – rekao je Knorr. Mid Europa dosad je puno investirala u telekom-sektor u regiji, ponajprije kablovskih i pay TV operatera, dok u Hrvatskoj nije pronašla nijedan odgovarajući projekt. Minimalno equity ulaganje koje ih zanima jest 50-ak milijuna eura te svi sektori osim nekretnina, turizma i financija.

Primjena novog Zakona o platnom prometu koji banke počinju primjenjivati 1. siječnja 2011. ipak neće donijeti novosti kojima su se korisnici bankarskih usluga nadali. Naknade, naime, neće pasti! Doduše, praksa usklađivanja propisa novopridošlih članica s onima u EU dala je naslutiti da bi se i u Hrvatskoj naknade mogle prilagoditi tako da se počnu smanjivati. No iz Hrvatske udruge banaka, na čijem je čelu Zoran Bohaček, poručuju da Zakon o platnom prometu ne regulira visinu naknada, nego njihovu transparentnost i dostupnost.

Informacija o visini naknade korisniku platnih usluga mora biti prezentirana prije izvršenja transakcije, i to na jednostavan i transparentan način. Nigdje se ne propisuje visina naknada ni to smije li se naplatiti ili ne. Zakonom je ukinuta samo naknada za mjesečni izvod – objašnjavaju u HUB-u dodajući da visina naknada ovisi o poslovnim politici pojedine banke. Iz Splitanske banke tako poručuju da se naknade neće mijenjati. No bit će ih, kao što objašnjavaju u HUB-u, u dijelu novosti Zakona o potrošačkom kreditiranju. Tako se, primjerice, neće naplaćivati naknada za prijavnemenu otplatu kredita ako klijent želi uplatiti iznos do 75 tisuća kuna.

Situacija u studenom ipak je malo bolja nego u listopadu, pokazuje Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma. Naime, HLIPO je porastao na 79 postotnih poena (u listopadu 77,8), a pomalo se poboljšala i ocjena poslovanja u usporedbi s mjesecom prije. Najviše gospodarstvenika situaciju ocjenjuje zadovoljavajućom (41,3 posto), a manje od petinu anketiranih dobrom (19,8 posto). No s druge strane u padu su očekivanja od idućih šest mjeseci. Povoljnu situaciju očekuje samo 15,6 posto, a nepromjenjenu 53 posto anketiranih.

Najpesimističniji je sektor proizvodnja, a niske vrijednosti u studenom odgovaraju i podacima DZS-a. Podaci za prvi deset mjeseci ove godine pokazuju pad industrijske proizvodnje za 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2009., a u listopadu je proizvodnja pala 3,7 posto u odnosu na rujan, odnosno 4,4 posto u odnosu na listopad 2009. godine. S obzirom na razinu optimizma, odnosno pesimizma, odmah nakon proizvodnje slijedi sektor trgovine koji velike nade ne polaže ni u iduće tjedne i blagdansku potrošnju.

Pesimizam trgovaca prate i najave manje osobne potrošnje u prosincu zbog rasta broja nezaposlenih, ali i neisplate božićnice javnom sektoru. Prema procjenama Sektora za trgovinu pri HGK, tijekom prosinca potrošit će se između devet i deset milijardi kuna, što je milijardu kuna manje nego u istom razdoblju 2009. godine.

HLIPO od 84,3 postotna poena zabilježen je i u graditeljstvu i u prijevozu te uslugama, a jedini je optimističan sektor u studenom bio turizam. Indeks je poslovnog optimizma za turizam, s obzirom na ostale sektore i vrijednosti u proteklih pola godine, visokih 106,7, a turistički djelatnici dali su nevjerojatno visoku ocjenu za studeni od 133,8 postotnih poena, što nije zabilježeno od travnja 2008. godine.

Nakon tri godine postojanja Udruga trgovaca uredskim materijalom 15. studenoga formalno se ugasila. – Imali smo svojih uspona i padova. Međutim, razmnožili smo se u razmišljanjima i idejama pa smo se potkraj 2009. različito, a nakon višemjesečnih pokušaja napokon smo se dogovorili o likvidaciji – objašnjava Božidar Orlović, inicijator i na kraju egzekutor udruge za koju kaže da je unatoč svemu pridonijela određenom preslagivanju na tržištu.

Odmah nakon toga četvero je članova s Orlovićem osnovalo gospodarsko interesno udruženje Bironet kojemu je jedini cilj zajednička nabava robe, a preostalih je petero članova ponovno osnovalo udrugu građana – Udrugu Lider – kojoj se priključilo i dvoje novih članova.

Donedavni direktor Prodaje i marketinga u Tele2, Slavko Gažić, krenuo je u vlastiti poduzetnički pothvat. Gažić je prije dva mjeseca osnovao tvrtku Dissero, a djelatnost će obuhvaćati konzulting u prodaji, marketingu i posebnim komercijalnim projektima. – Očekujem da će tvrtka ponuditi nove proizvode, usluge i rješenja te da će drukčije pristupiti komercijalizaciji određenih proizvoda. Inovativnost će biti ključna – naglašava Gažić te dodaje da je otišao iz Tele2 jer mu je nakon pet godina ponestalo profesionalnih izazova. Sada radi na edukacijskim projektima, a u pripremi su i projekti sa stranim partnerima koji bi, nada se, svjetlo dana trebali vidjeti do proljeća iduće godine.