Home / Informacije / STRES Kuga današnjice ne može se pobijediti samo racionalnom inteligencijom

STRES Kuga današnjice ne može se pobijediti samo racionalnom inteligencijom

Eško je u današnje vrijeme izbjeći stres bilo komu, ali svakodnevnom pritisku izloženiji su oni s odgovornijim zanimanjima. Među takvima su i menadžeri koji vrlo često dožive infarkt, u nekim slučajevima i ‘tihi’, bez uobičajenih simptoma koji se mogu otkriti jedino magnetnom rezonancijom. Posebno su ugrožene žene posvećene karijeri i one na istaknutim pozicijama u tvrtkama, čak dvaput više nego njihove manje ambiciozne kolegice. Ti su podaci rezultat istraživanja Harvard Medical Schoola, a objavljeni su na godišnjem sastanku američke zdravstvene udruge. Stres, uz infarkt uzrokuje i mnoge druge bolesti.

No vrlo često, čak i oni upućeni u posljedice stresa, zanemaruju prevenciju koja bi trebala početi mnogo prije nego što se pojave zdravstveni simptomi. Novi pristup svjetskih stručnjaka preveniranju stresa je ‘liječenje’ duha, a u Hrvatskoj tu metodu odnedavno primjenjuje mr. sc. dr. Marina Marinović, zagrebačka stomatologinja i teologinja, koja je s kolegicom Višnjom Bartolović osnovala Antistres društvo.

Dr. Marinović je radila antistresne programe za Hrvatsku udrugu banaka i neke druge tvrtke te za pojedince, a taj program sažet je u nekoliko cijelina. Počinje predavanjem ili tribinom o stresu i njegovim posljedicama, radionicom, seminarom i pojedinačnim savjetovanjem.

Antistresni program dr. Marinović traje u prosjeku dvanaest sati i odvija se u nekoliko etapa tijekom nekoliko dana ili kako odgovara poslodavcima koji se odluče za takvu edukaciju svojih zaposlenika. Vrlo je učinkovit, u čak 57 slučajeva stres je posve stavljen pod kontrolu, a u 37 posto slučajeva došlo je do izrazitog poboljšanja. U samo pet posto slučajeva nije bilo rezultata, sedam posto ispitanika nije sudjelovalo u istraživanju, a jedan posto preostalih tek je počeo antistresni proces.

  • U životu suvremenog čovjeka brzina je vrhunska vrijednost i danas postoje samo brzi i bivši, zapoštavljaju se međuljudski odnosi, a sve to zajedno i još uz osobne probleme dovodi do stresa koji se očituje u tjelesnom, psihičkom i duhovnom području osobe. Stres nazivaju ubojicom 21. stoljeća, uzrokuje više od 95 posto oboljenja, smanjuje radni učink i stvara ekonomske gubitke zbog bolovanja i liječenja. Svakodnevno smo izloženi malim stresovima, no mnogo su teže posljedice psihotraumatikih stresova koji se upisuju duboko u naše tijelo, psihu i duh – kaže dr. Marinović, objašnjavajući da se tek posljednjih dvadeset godina pridaje važnost duhovnoj komponenti čovjeka koju ne smijemo negirati jer je i znanstveno dokazano koliko je važna.

  • Definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije kaže da ‘zdravlje nije samo odsutnost bolesti već psihičko, fizičko i duhovno blagostanje’. Godine 1998. objavljena je deklaracija sto prirodo- slovnih nobelovaca koji kažu da rješenje krize naše civilizacije ne leži u napretku tehnologije, nego u obraćenju uma i srca, što znači duha – kaže Marinović. Svjetske tvrtke koje izvršno posluju imaju uporište u duhovnom području, razvijaju vizije i temelje poslovanje na dobrim očekivanjima, brinu za zaposlenike i sudjeluju u humanitarnim akcijama jer su poslodavci svjesni da napredak tvrtke znači i napredak društva u cjelini. Stres je osim za tjelesne bolesti: srca i krvnih žila, glavobolje, bolesti probavnog sustava, nepravilnog rada žlijezda s unutrašnjim lučenjem, dijabetesa, nekih vrsta karcinoma i pada imuniteta, ‘okidač’ je i za psihičke tegobe.

Osoba u stresu je nervozna, napeta, teško usredotočuje pozornost, ali najteže posljedice su u duhovnom području jer se javlja niz strahova, netolerancija i agresivnost, osjećaj grižnje savjesti i osjećaj krivice, tjeskobe, ovisnost…

  • Od stresa do depresije samo je mali korak, od nje u svijetu pati 67 milijuna ljudi. U čovjeku se stalno talože negativnosti jer, unatoč brojnim lijepim događajima, više pamtimo ružne, gubimo samopouzdanje i povjerenje u ljude. Posljedice stresa 15 zemalja EU na godinu stoje 20 milijardi eura, pogođen je svaki treći zaposlenik, što je 40 milijuna djelatnika. Za Hrvatsku nema sličnih podataka jer nije bilo istraživanja takve vrste, ali se zna da ima više od 20 tisuća dana bolovanja na godinu – kaže dr. Marinović objašnjavajući da se posljedice stresa osjećaju kroz nekoliko generacija jedne obitelji pa se mogu nasljeđivati sklonosti bolestima, lošim navikama i ponašanjima što je dobra podloga za razvijanje novih životnih stresova kojima se ne možemo oduprijeti samo racionalnom inteligencijom.

Unatrag 20 godina počelo se govoriti o duhovnoj inteligenciji; pomoću nje pristupa se problemu smisla i procjenjuje sadržajnost postupaka. – Reakcija na stres može biti kratkoročna ‘bori se ili bježi’ ili dugoročna adaptacija do faze iscrpljenosti… Da bismo se oslobodili stresa potrebno je detektirati izvor, procijeniti stupanj stresa, utvrditi dugoročnu strategiju sučeljavanja s njim, poučiti kako se nositi s pritiscima, osigurati savjet i podršku te pratiti promjene i korigirati nedostatke – savjetuje dr. Marinović.

Pojasnjava da se jačanjem duhovnog područja popravlja naslijeđena ili šteta nataložena kroz život, a to se može postići meditacijom, a vjernici molitvom. Istraživanje ruskih znanstvenika pokazalo je da se tijekom meditacije ‘isključi’ moždana kora, što je zabilježeno još samo kod djece do trećeg mjeseca života koja se osjećaju sigurnima u blizini majke. Marinović navodi i istraživanja američkih neurologa koji su snimali cirkulaciju i metaboličke aktivnosti mozga i uočili da se jačanjem duhovnog područja kroz meditaciju i molitvu učvršćuju posve novi neuralni krugovi mozga. Pojačava se cirkulacija i metabolička aktivnost mozga koja se širi po cijelom mozgu što znači da se može djelovati na cijelokupno zdravlje.

  • Cilj antistresnog programa je nadoknadi deficite koji su u životu nastali i uravnotežiti disbalanse u duhovnom području, te naučiti kako u postignutoj slobodi biti odgovoran, prihvatiti životne uvjete i u svakoj situaciji, kako god bila teška, znati pronaći mir u sebi. Rezultat toga su kvalitetni međuljudski odnosi, veća kreativnost i motiviranost u radu, sređeni obiteljski odnosi i mogućnost rješavanja životnih kriza.

U izvođenju antistresnih programa nije važno je li netko vjernik ili ne, niti se ulazi u uvjerenja pacijenata – kaže dr. Marinović. Savjetuje pojedincu i zajednici da posluži vrijednosti u životu, više što je trajno a što prolazno, iskoriste svoje kapacitete i nadu probleme.