Meteousluge

Državni hidrometeorološki zavod superioran je po kapacitetima i resursima, financiraju ga porezni obveznici, nije u sustavu PDV-a, a nastupa na istom tržištu kao i privatne meteorološke tvrtke Meteo Centar i Meteo-Info prava meteorološka ustanova u Hrvatskoj. Zahvaljujući njemu, meteorologija je još djelatnost u kojoj država ima monopol.

DHMZ je superioran po svojim kapacitetima i resursima, financiraju ga porezni obveznici, nije u sustavu PDV-a, a nastupa na istom tržištu kao i privatne meteorološke tvrtke koje se financiraju isključivo vlastitim aktivnostima i obveznici su PDV-a. Na tržištu su prisutne još i dvije privatne tvrtke s profesionalnim meteorolozima Meteo Centar i Meteo-Info, a meteorološke studije i analize rade i neke druge tvrtke s profesionalnim kadrom. Privatni sektor zbog nesrećenog tržišta doživljava DHMZ kao nelojalnu konkurenciju te očekuje pozitivan impuls koji će utjecati na razvoj cijelog tržišta, a od takve situacije ne bježi ni sam DHMZ.

Radimo na izradi nove politike podataka što će pomoći i pri izradi prijedloga novog zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti koji ćemo predložiti Vladi, a izraditi u suradnji sa zainteresiranim stranama uključujući, dakako, i privatni sektor – govori ravnatelj Ivan Čačić, ujedno i predsjednik Regije VI (Europa) Svjetske meteorološke organizacije (WMO) te dodaje da u sklopu zakona planiraju predložiti i sustav licenciranja meteorologa te da je dijalog s nekim privatnim tvrtkama počeo. DHMZ je suočen i s problemom sve manjih sredstava. Iz proračuna koji uključuje državni proračun i mali dio županijskog 2009. uplaćeno je 100 milijuna kuna, a 2010. 93,7 milijuna kuna.

Broj usluga stalno raste pa u takvim okolnostima dolazimo do točke kada ćemo neke djelatnosti morati izdvojiti u nadležnost lokalnih samouprava i privatne inicijative – govori ravnatelj DHMZ-a koji pruža meteorološke, hidrološke i informacije o kakući zraka te upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave te na ekološke katastrofe, a njegove usluge najviše koriste tijela državne uprave. Ističe da su osnovne usluge koje predstavljaju javno dobro dostupne građanima posve besplatno putem raznih medija, a za posebne usluge zaračunavaju se manipulativni i tzv. marginalni troškovi kako bi se pokrila sredstva potrebna za izradu i prijenos. U tom smislu DHMZ na tržištu ne ostvaruje komercijalnu dobit. Te posebne usluge (posebno krojene prognoze, analize, studije za poljoprivredne, građevinske i druge aktivnosti) mogu biti predmet tržišne utakmice s privatnim tvrtkama koje pružaju meteorološke i hidrološke usluge što je na tržištu vrlo poželjno, naglašava Čačić, jer pridonosi kvaliteti, dostupnosti, raznolikosti usluživanja korisnika te povoljnijim cijenama. U tom slučaju, nastavlja, zadaća je DHMZ-a pružiti svim igračima osnovne podatke potrebne za izradu proizvoda pod jednakim uvjetima, uključujući i DHMZ. Kako bi utakmica bila ravnotežna, Čačićeva je vizija da DHMZ izdvaja sredstva za kupnju vlastitih osnovnih podataka.

Preuzeo ih je čak i DHMZ, tretirajući ih kao svoj original. U velikoj mjeri i demistificirali pojedine meteorološke proizvode i forme i naše je pojavljivanje natjeralo državu da korigira svoje stajalište prema korisnicima usluga, iako još tu ima mnogo prostora za poboljšanja – ističe Matvijev te dodaje da je kriza snažno utjecala na poslovanje. Prihodi koji su u 2008. iznosili 380,5 tisuća kuna u 2009. su se smanjili na 340,3 tisuće kuna. Matvijev kaže da obujam poslova postupno raste, no naplata je loša. Slična iskustva iznosi i Nebojša Subanović, direktor tvrtke Meteo-Info, primarno orijentirane na svoj portal koji bilježi 300 tisuća mjesečnih korisnika. Bave se izrađom prezentacija vremenske prognoze za internet, novine i mobilnu telefoniju te meteorološkom podukom, a neki od klijenata su RTL, Večernji list, Tele2 te Liburnia Riviera Hoteli.

Neke smo klijente izgubili, a s nekim smo bili prisiljeni prekinuti suradnju zbog neplaćanja. Godina je bila teža od prethodne, no radili smo na novim projektima – kaže Subanović. Iako, nastavlja, gospodarstvo, posebice agrar ali i građevinarstvo kao i sportski događaji na otvorenom nisu prepoznali koristi meteoroloških produkata; onog trenutka kad se to dogodi otvorit će se veliko tržište.

Neosporno je da se meteorologija i u Hrvatskoj mora liberalizirati, no valja pretpostaviti da će i nakon nužne liberalizacije DHMZ zadržati monopol u javnim funkcijama – kaže Subanović.

Unatoč recesiji Matvijev predviđa rast tržišta, a Čačić naglašava da je na putu prema obostranom probitku važna prilagodba legislativne putem novog zakona, i to prije ulaska u EU. Zakon, čije se donošenje predviđa u 2011., prvi je korak prema kojačnoj uporabi naziva Republika Hrvatska te prema ljepšem vremenu na tom tržištu.