Page 2

SWOT ANALIZA

SNAGA

• velika paleta proizvoda

• upornost vlasnika

• vizija

SLABOSTI

• mala financijska snaga

• stalna potražnja za kooperantima

• marketing

PRILIKE

• tržište EU

• rast proizvodnje

• razvoj domaće poljoprivrede

OPASNOSTI

• tvrtke iz zemalja egzotičnih proizvoda

• birokratske barijere

• (još uvijek) potrošačka neinformiranost

Pitanje pakiranja – Do 2002. nismo nešto posebno zaradivali, ali sam tada, s već riješenim problemom pakiranja, odlučio početi izvoziti. Otišao sam na poljoprivredni sajam u Berlin, na kojem većina nije ni znala što je kiwano, i imao sam sreću: jedan se Nizozemac oduševio načinom na koji sam riješio pitanje pakiranja pa je naručio paletu – priča Ivan. Šulog pakira svaki kiwano u odjelitu kutijicu i danas ih izvozi 3.600 komada na tjedan, tj. šest mjeseci na godinu, a planiraju, kaže Martina, cijelu sljedeću godinu opskrbljivati inozemno tržište. U međuvremenu proširili su asortiman i na drugo egzotično voće i povrće, poput butternut tikve koju izvoze 40 tona na tjedan (četiri mjeseca na godinu), a plan za 2011. je izvoziti osam mjeseci. Hrena proizvedu 70 tona u gotovo dva mjeseca, a od ostalih proizvoda tu su još i slatki krumpir batat, chili habanero, jalapenjo, rogač, repa, azijska dinja, indijska banana, peruanska jagoda, kabocha, prinčeva kruna i hokkaido u manjim količinama. U pripremi je, dodaje Ivan, salata koju bi trebali, kako sada stvari stoje, početi prodavati na Bliskom istoku putem nizozemskog partnera kojemu su cijelo vrijeme vjerni, što je, usput rečeno, temeljna odrednica njihova poslovanja. Problem im predstavlja Plastenički uzgoj u Velikim Zdencima, u kojima su planirali krenuti još prije tri godine, ali su izgubili 2,5 godine na birokratskim zavrzlamama. Ipak, kažu, tim mukama bi upravo ovih dana trebao doći kraj, zahvaljujući i ljudima iz Hrvatske poduzetničke inicijative (HPI).

• Imali smo gotov projekt, sve smo temeljito pripremili, čak smo dobivali i pohvale zbog toga, ali uvijek bi se nešto izjavoilo. No, takvi su propisi, banke su, ustvari, imale razumijevanja za nas, pogotovo nakon što se nešto više o našim projektima saznalo u HPI-u – kaže Martina.

Danas izvoze u Nizozemsku, Englesku, Italiju, a u pregovorima su i s Austrijancima i Švedanima, no na domaćem tržištu zasad stvari ne funkcionišu baš najbolje. Razlog vide u konzervativnim potrošačima koji teško mijenjaju navike, iako nastoje određeni dio sredstava usmjeriti u markeške aktivnosti. O specijaliziranoj trgovini zasad bračni par Šulog ne razmišlja jer bi za to trebala dodatna sredstva, pa su strateški orijentirani na izvoz što im donosi određene prednosti: probili su se na tržište, a plaćanja su uredna.

• Posebna prednost našega tropskog voća i povrća u odnosu na ono koje stiže iz dalekih matičnih zemalja jest da je ono uvijek svježe, nije izloženo du-gotrajnu transportu i brojnim manipulacijama robe na putu – kaže Ivan.

Upravo zato što nemaju konkurenciju (jedini u Europi proizvođa više ovakvih proizvoda, ostali najviše dva), svaku proizvedenu ili otkupljenu količinu mogu prodati. Problem im stvara nedostatak financijskih sredstava bez kojih ne mogu povećati proizvodnju, iako imaju otvoreno tržište. Poku- zuju to i rezultati jer su posljednjih godina financijski i količinski rasli na godinu 100 posto.

Strogi ugovori Danas proizvođa na 70 hektara, od čega su četiri hektara vlastite zemlje na kojima radi šestorica radnika, a ostalo su kooperanti prema kojima Ivan prakticira menadžerski stil, malo neobičan za domaće poljoprivrednike. Naime, uprkos nastojanjima Ministarstva poljoprivrede o okrupnjivanju zemljišta (što je uvjet za razvoj poljoprivrede), ova vrsta poljoprivredne proizvodnje očito ima svoje zakonitosti; strateški je cilj imati 100 kooperanata s po jednim hektarom, a ne mali broj s mnogo hektara. Na taj način neučinkoviti kooperanti mogu lakše otpasti jer se to neće previše odraziti na ukupan opseg proizvodnje.

• Moj je ugovor tako strog da se ljudi čak i uplaše. Pitaju me: ‘Što će vam to, imate moju riječ’, a ja im svaki put odgovorim: ‘Je, imate i vi moju, samo što je napisana’. Naime, ugovor sadrži penale u slučaju da mi, primjerice, ne isporuče proizvod do 1. kolovoza. Međutim, moram reći da nikad dosad nisam koristio penale, ali će zato u sljedećoj godini određen broj kooperanata otpasti – objašnjava Ivan ozbiljnim tonom menadžera koji kao da ugovara kooperantski odnos.

Za razliku od prije, kad nisu mogli naći dovoljan broj kooperanata, ove godine ih potencijalni kooperanti zovu. Naime, Šulog im može osigurati otkup cjelokupnog uroda i cijene. Usprkos ograničenim mogućnostima, od rasta izvoza bračni par Šulog ne odustaje, pa traži potencijalne poslovne partnere.

• Naše dosadašnje iskustvo u proizvodnji naše tehnologije ulijeva nam vjeru u budući razvoj – zaključuje bračni par Šulog.

Page 3

DUŠA ŽIVLJENJA

Ako je hrana tijelo dobrog življenja, onda je vino njegova duša. Vino svaki obrok čini prigodom, svaki stol elegantnijim, a svaki dan civiliziranijim. Za koje se vino odlučiti? Iako se, naravno, ukusi razlikuju, sinonim za vrhunska vina, baš kao za sireve, jest Francuska… S tom tvrdnjom slaže se i sommelier Željko Bročilović Carlos koji, kad je riječ o vinima, veliku prednost daje Starom kontinentu.

• Kad govorimo o bijelim vinima, u vrhu moje liste njemački je rizling, a popis crnih vina predvode ona iz francuske pokrajine Burgundije. Točnije, ona zauzimaju prvi nekoliko mjesta, a onda dolaze ostala vina… – kaže Bročilović Carlos koji vino obično povezuje s ljudima koji ga proizvode.

Ljudske osobine, kaže, obično se prelikavaju u vinsku priču. Uzvrsi to u obzir, njegovi su favoriti među hrvatskim vinima Giorgio Ciai, Moreno Coronica, Krauthaker, Enjingi, Cmrečnjak, Bodren, Boltan i Tomac.