Home / Tvrtke i tržišta / Stvoriti ozračje za ideje, odabrati ih i provesti ipak nije nemoguća misija

Stvoriti ozračje za ideje, odabrati ih i provesti ipak nije nemoguća misija

INOVACIJE

Stvoriti ozračje za ideje, odabrati ih i provesti ipak nije nemoguća misija

Ako je inovacija stroj, tvrtka bi ga trebala projektirati, podmazivati te njime upravljati. Ako je inovacija čarobni vrt, tvrtka bi trebala stvoriti uvjete u kojima on može cvjetati, obrađivati ga te pustiti da se dogodi čarolija – uspjeh na tržištu i poraz konkurencije

piše VEDRAN ANTOLJAK\nSense Consulting\n\nVećina organizacija danas još ima hierarhijsku organizaciju (organigram) koja se počela upotrebljavati potkraj 19. stoljeća za potrebe industrijske revolucije. Osnovni koncepti upravljanja i vođenja takvih tvrtki temelje se na razumijevanju konkurentske okruženja i strategije za bolju konkurentnost na tržištu. Djela Michaela Portera bila su presudna za takvu strategiju koje tradicionalno zovemo – strategijom namjere. Ona sadrži misiju i ciljeve organizacije te je najučinkovitija kad imamo ispravnu informaciju te možemo predvidjeti jasan razvoj događaja (primjerice, pretpostavka rasta tržišnog segmenta). Takva se strategija komunicira ‘s vrha prema dolje’ putem organizacijskih ciljeva na čijoj se osnovi postavlja sustav praćenja uspješnosti sa snažnim fokusom na izvršenje zadataka. Tu je još prevladavajući strateški model industrijski orijentiranog gospodarstva, kad su uprave kompanija mogle detaljno i precizno opisati svaki posao svojih zaposlenika. Međutim, razdoblje gospodarstva znanja postavlja izazove za koji nije dovoljan imati detaljan opis poslova zaposlenika, već je potrebno osigurati strateški pristup koja može odgovoriti na brze i nagle promjene na tržištu. Ta činjenica stvara potrebu za izradom – inovacijske strategije.\n\nKombinacija strategija Za razliku od strategije namjere, inovacijska se strategija prilagođava novim situacijama iz prakse i s vremenom se pretvara u dosljedan obrazac poslovanja. Za uspješnu strategiju moderne organizacije preporučuje se kombinacija tih dviju strategija što omogućuje organizaciji da posluje prema strateškim ciljevima i usmjerenju menadžmenta (strategija namjere) dok istodobno potiče proces učenja, iskorištavanje intelektualnog kapitala i omogućuje stalne promjene prema potrebama poslovanja i tržišta (inovacijska strategija). Takav strateški pristup omogućuje pronalaženje i iskorištavanje inovacija stvorenih između zaposlenika i/ili organizacijske sposobnosti i potrebe tržišta, gdje se najčešće stvaraju poslovne prilike.\n\nPrema Thomasu Stewartu, autoru više knjiga i uredniku Harvard Business Reviewa, inovaciju možemo usporediti sa strojem ili s čarobnim vrtom. Ako je inovacija stroj, tvrtka bi ga trebala dizajnirati, podmazivati te njime upravljati. Ako je pak inovacija čarobni vrt, tvrtke bi trebale stvoriti uvjete pod kojima vrt može cvjetati, obrađivati ga, te pustiti da se dogodi čarolija. U ovom primjeru stroj predstavlja primjenu strategije namjere uključujući i stvaranje procesa za upravljanje inovacijama, dok je čarobni vrt primjer inovacijske strategije, uključujući i stvaranje inovacija unutar ekosustava gdje se nove ideje mogu stvarati. U razgovorima s potencijalnim klijentima ili nakon prezentacija strateškog pristupa inovacijama, me-“`

Page 2

nadžeri obično klimaju glavom i kažu da razumiju takav pristup strategiji, ali odmah potom kažu da mogu poistovjetiti operativnu provedbu takvog pristupa s naslovom filma ‘Nemoguća misija’. Kako bi operativno primijenili kombinaciju strategije namjere i inovacijske strategije, menadžmentu preporučamo razvoj inovativnosti organizacije kroz dva paralelna zadatka: stvaranje sustava upravljanja inovativnošću tvrtke i izgradnju inovativnih resursa tvrtke.

Kako to izvesti Prvo, stvaranje sustava upravljanja inovativnošću tvrtke zahtijeva kreiranje jasnih i standardiziranih procesa koji obuhvaćaju tri ključne faze: stvaranje, odabir te provedbu najboljih inovativnih ideja. Takav procesni pristup upravljanja odavno je poznat menadžerima. Međutim, nije dovoljno osloniti se isključivo na proces stvaranja inovacija jer to je kao da planiramo graditi kuću ne znajući imamo li pristup struji ili internetu. Kuća treba razne resurse koji se usklađeno koriste i tu se postavlja pitanje omogućava li inovacijski proces dobre ideje i resurse za stvaranje inovacija. Tu dolazimo do drugog zadatka menadžmenta tvrtke – stvaranje inovacijskog eko-sustava i resursa za izgradnju inovativne tvrtke – razvoj intelektualnog kapitala. Zadatak stvaranja odgovarajućeg intelektualnog kapitala uključuje odabir odgovarajućih suradnika i zadržavanje najboljih, stvaranje inovativnokulture tvrtke i su radnju unutar tvrtke te njegovanje umreženosti s vanjskim partnerima. Tehnološke inovacije na vi sokoj razini obično imaju ograničene gospodarske ili komercijalne važnosti osim ako nisu dopunjene inovacijama na drugim razinama. To znači, pri-