Iako su u prva tri tromjesečja poduzetnici zabilježili pad prometa od pet posto, smanjenje rashoda od 3,9 posto, pad bruto dobiti od 26,5 posto, smanjenje broja zaposlenih od 3,1 posto i smanjenje investicija od 30,5 posto, rezultati poslovanja nešto su povoljniji. U istom lanjskom razdoblju stanje je bilo lošije.
Hrvatski poduzetnici ostvarili su u prvih devet mjeseci 2010. višak prihoda nad rashodima u iznosu od 15,7 milijardi kuna ili 26,5 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine, što je potvrda daljnjeg pada gospodarskih aktivnosti, ali ipak umjerenijih nego 2009. Pad gospodarskih aktivnosti u uvjetima relativno niske stopo inflacije mjeri se smanjenjem bruto domaćeg proizvoda, industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo. Dakle, negativni trend smanjenja gospodarske aktivnosti nastavio se i u prvih devet mjeseci 2010., ali rezultati poslovanja ipak su povoljniji nego što su bili u istom razdoblju 2009., kad je bruto dobit bila smanjena više od 30 posto.
Takvi rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika ponovno potvrđuju osnovno obilježje našega gospodarstva u kojemu je dominantna uloga poduzetnika u privatnom vlasništvu, poduzetnika iz četiri najvažnije djelatnosti (trgovine, prerađivačke industrije, građevinarstva i djelatnosti prijevoza i skladištenja) i malog poduzetništva (mali i srednje veliki poduzetnici).
Poslujući u uvjetima smanjenja bruto domaćeg proizvoda za 2,5 posto u prvom i drugom tromjesečju, hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) od 15,7 milijardi kuna, što je za 5,7 milijardi kuna ili 26,5 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine, kad je ostvareno 21,4 milijardi kuna bruto dobiti.
Ukupni prihodi su se prema istom razdoblju prošle godine smanjili 5,0 posto, a ukupni rashodi smanjeni su 3,9 posto. Usljed bržeg smanjenja rasta prihoda od rasta rashoda pogoršana je ekonomičnost poslovanja poduzetnika koji su na 100 kuna rashoda ostvarili 103,85 kuna prihoda, što je za 1,20 kunu manje nego u prvih devet mjeseci 2009. godine, kad je ostvareno 105,05 kuna. Tome treba dodati i da je smanjen broj zaposlenih za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, smanjene su investicije u dugotrajnu imovinu za 30,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i smanjene su neto plaće 0,7 posto nominalno, a uslijed rasta cijena realno 1,6 posto.
Analiza ukupnih prihoda poduzetnika u prvih devet mjeseci 2010. prema pojedinoj vrsti prihoda pokazuje da su i dalje dominantni, kao i proteklih godina, redovni prihodi od prodaje roba i usluga na domaćem tržištu s udjelom od 75,7 posto u ukupnim prihodima te prihodi od prodaje roba i usluga u inozemstvu s udjelom od 14,5 posto, što zajedno čini 90,2 posto ukupnih prihoda. Analiza ukupnih rashoda prema pojedinoj vrsti rashoda pokazuje sličnu strukturu ukupnih rashoda kao i proteklih godina. Primjerice, za troškove osoblja – bruto plaće poduzetnici su izdvojili 58,4 milijardi kuna te su u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjeni za 3,9 posto, a broj zaposlenih smanjen je 3,1 posto. Za neto plaće izdvojeno je ukupno 35,6 milijardi kuna ili 3,8 posto manje nego u prvih devet mjeseci prethodne godine. Prosječne neto mjesečne plaće po zaposlenom smanjene su i nominalno i realno. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila je 4.542 kuna ili 0,7 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, ali zbog inflacije od 0,9 posto neto su plaće i realno smanjene, i to 1,6 posto.
U prva tri kvaratala u RH poslovalo je 90.038 poduzetnika kod kojih je bilo 856.348 zaposlenih, što je 3,1 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine. Rezultati obrade tromjesečnih statističkih izvještaja su još jednom potvrdili osnovno obilježje hrvatskog gospodarstva koje karakterizira velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u djelatnosti trgovine i u prerađivačkoj industriji.
