Page 2
**Internet (ni)je kriv** Uz recesiju, kao krivac za medijske nevolje sve se češće navodi internet. No, zanimljivo je da svi izdavači koje smo kontaktirali u njemu ne vide prijetnju. Glogović tako smatra da je internet medij koji je preširok da bi ugrozio print. - Za informacije u našim magazinima nije presudan sat ili dan objave, tako da nas internet zasad ne ugrožava u apsolutno nijednom aspektu. Općenito, ljudi na ovim prostorima više vjeruju print izdanjima, a pogrešna je i pretpostavka da je print u svjetskim razmjerima ugrožen. Kao i u svakom biznisu, na tržištu opstaju najbolji, a za one koji su dosad poslovali na krilima lažnog blagostanja ovo je bio samo posljednji čavao zabijen u lijes. Jednostavno su izgubiti kredibilitet brže nego što su mislili - smatra Glogović.
Slično mišljenje dijeli i Peter van Kol: - Najveća vrijednost tiskanih izdanja je brend, odnosno lokalnost i okruženje koje brend sa sobom nosi. Magazini s čitateljima održavaju gotovo intimnu vezu, predstavljaju rituale, vrijeme za sebe i internet to ozbiljnije ne ugrožava. Samo 20 posto posjetitelja Story.hr su čitatelji Story tjednika, tako da internet može biti komplementaran tiskanim izdanjima - kaže Peter van Kol.
**Čekanje oglasna s HRT-a** Kad je riječ o novim izdanjima i gužvi na tržištu magazina nisu baš svi tako optimistični. Peter van Kol tako smatra da u Hrvatskoj nema mjesta za toliko broj časopisa, dok Sanja Konforta, predsjednica Uprave NCL Grupe, vjeruje da će po izlasku iz recesije to tržište ponovno živnuti. - Svaki časopis ima svoj životni ciklus, neki su prestali izlaziti, neki novi su našli svoje mjesto na tržištu. Ne bismo isključili mogućnost da se tijekom trajanja recesije broj časopisa smanji, ali mišljenja smo da će se ponovno otvoriti marketinško tržište što će biti nova prilika za inteligentno dizajnirane projekte - smatra Konforta. Brojke o čitanosti i oglašavanju zasad nisu optimistične. Prema podacima Media Pulsa ukupna čitanost časopisa (uključeni su svi magazini, a ne samo zabavni) 2007. godine iznosila je 60 posto, 2008. 58 posto, a u prvih devet mjeseci ove godine pala je na 52 posto. Podaci o broju oglasu u časopisima još su lošiji. U prvih devet mjeseci 2008. godine u časopisima je bilo ukupno 26,7 tisuća stranica oglasa, a u istom razdoblju ove godine samo 15,5 tisuća. Brojke nisu ohrabrujuće, no izdavači se nadaju da bi im u prilog mogao ići novi Zakon o HRT-u, odnosno da bi se dio oglašavanja s te televizije mogao vratiti u časopise. Dok se oglašivači ponovno ne probude iz recesijskog sna izdavačima ne preostaje ništa drugo nego razvijati časopise u novim nišama i novim izdanjima probati zamijeniti dosad ne baš profitabilne projekte. □
