Page 2
“`markdown
Kako do konkurentnosti\n\nTri nosača interne devalvacije\n\n- smanjenje plaća i socijalnih transfera\n- korekcija cijena inputa\n- pojeftinjenje države\n\nliko im je važno osigurati cjenovnu konkurentnost izvoznog proizvoda.\n- Interna devalvacija nije sveta krava – poručuje Radimir Čačić, šef HNS-a. Prema njegovu mišljenju, interna devalvacija ponajprije znači korekciju (naravno, na niže) unutrašnjih cijena inputa kao što su voda, struja, čistoća, komunalne naknade i slično. Prema njemu, to je nužno kako bi se radni kontingent u iduće četiri godine povećao za dvadesetak posto.\n\nOno što je svakako ‘sveta krava’ jest pitanje stvarne devalvacije nacionalne valute.\n- U slučaju deprecijacije kune vjerojatno bismo ušli u inflatornu spiralu pa konkurentnost domaćega gospodarstva ne bi porasla. Samo bi se otežale mogućnosti otplate inodugova svih domaćih sektora te ‘poskupio’ uvoz kapitalne opreme koji je nužan za restrukturiranje domaćega gospodarstva i stvaranje izvozne baze – obrazlaže Šantić. Osim nekoliko ekonomskih don quijotea, koji se još od 1994. godine ustrajno zalažu za deprecijaciju kune kao čarobnog štapica za sve ekonomske probleme, većina ekonomista danas dijeli Šantićev stav, čak i kada smatraju da monetarna politika kakvu provodi guverner Rohatinski nije dobra.\n\n- Rohatinski je talac monetarne politike kakva se počela voditi 1994. godine, a koja je pogrešna. Njezini su instrumenti vezani uz posuđene devize u depozitu, a ne uz domaću proizvodnju – izjavljuje Ljubo Jurčić.\n\nUpravo zbog toga što instrumenti monetarne politike nemaju presudan utjecaj na domaću proizvodnju, interna se devalvacija pojavljuje kao ekonomski opravdaniji model povećavanja konkurentnosti proizvodnje od slabljenja nacionalne valute, za čim su posegnule normalne zemlje kao što su SAD i Kina. Ključna je razlika između njih i Hrvatske u tome što te dvije zemlje imaju izvozni proizvod. A budući da Hrvatska, kako kaže Ljubo Jurčić, izvoznog proizvoda nema, nema ni na što primjenjivati drukčiju tečajnu politiku.\n\nTehnologija diktira cijenu Pojednostavljeno rečeno, interna devalvacija za cilj mora imati to da bez znatnijih promjena tečajne politike poskupimo uvoznu robu a pojeftinimo domaću. Poskupljenje uvoza postiže se padom kupovne moći stanovništva, što je relativno jednostavan zahvat, no pojeftinjenje domaćeg proizvoda zahtijeva kudikamo više truda. Osobito kada se uzme u obzir struktura hrvatskoga gospodarstva, u kojoj je udjel preradivačke industrije u BDP-u lani bio samo 16,7 posto, a u čemu se udjel proizvoda nastalih primjenom naprednih tehnologija može nabrojiti na prste jedne ruke.\n\n- U situaciji kada se poduzetnik suoči s tržištem, a posebno kada se suoči s rastom cijena inputa i sužavanjem prostora za uspješno poslovanje, moguća su dva pristupa. Jedan je da podiže cijene, što može samo ako je monopolist ili blizu toj poziciji, i to isključivo na domaćem tržištu. Drugi je da ima fiksnu cijenu, kojoj se prilagođava inputima, bilo da reže plaće, odnosno broj zaposlenih, bilo da mu država omoguća da svojoj cijeni prilagodi određene stavke. Drugi aspekt priče je taj da se promijeni gospodarska struktura, uvedu visoke tehnologije i dođe do proizvoda s višom dodanom vrijednošću, gdje je cijena na tržištu manje važna. No to se rješava u srednjem i dugom roku, to nije moguće riješiti preko noći. Stoga dolazimo do potrebe interne devalvacije – govori Branko Grčić.\n\nInstrumenti u rukama vlasti Dva su ključna instrumenta u tom smislu u rukama hrvatskih vlasti; pojeftinjenje inputa o kojima govori Radimir Čačić te odgovarajuće porezne promjene. Gustave Santini to naziva ‘intervencioni-stičkom politikom na strani ponude’, koja će sve raspoložive instrumente ekonomske politike tako posložiti da bi, na osnovi uzajamne refleksije, rasla gospodarska aktivnost i povećala se zaposlenost. Jedan od važnih instrumenta ekonomske politike u tome jest porezna politika.\n\n- Reforma poreznog sustava mora preferirati gospodarske učinke u najvećoj mogućoj mjeri. Polazeći do stabilnog tečaja, u prvom koraku reforma poreznog sustava mora povećati konkurentnost nacionalnog gospodarstva. Drugim riječima, reformom poreznog sustava tečaj kune treba, neizravno, devalvirati. Fiskalne i socijalne funkcije poreza valja uvažavati u mogućoj mjeri, ali porezni sustav mora se fokusirati na povećanje konkurentnosti nacionalnog gospodarstva – tvrdi Santini.\n\nIzvan izravnog dosega hrvatskih vlasti ostaju još dva važna čimbenika koja znatno utječu na ulazne troškove: cijena kapitala te cijena nafte i plina. Neizravno, međutim, i cijena kapitala za hrvatske poduzetnike ovisi o tome hoće li se gospodarstvo konsolidirati ili neće. ▶️\n“`
