Zaostatak za EU

piše KRISTINA KARDUM [email protected]

Još se nitko posebno ne uzbuđuje kad u nekim domaćim tvrtkama i institucijama ugleda staro računalo Pentium, matrični pisač ili katodni monitor koji izgleda kao spreman za muzejsku izložbu. Stvarnost s kojom će se i najveći tehnonostalgičari morati suočiti jest da staroj tehnologiji nema popravka – sve ide u otpad. Elektronički i elektrotehnički (EE) otpad ubraja se u opasne otpade zbog niza štetnih kemijskih spojeva poput kadmija, arsena, olova (rabi se u monitornima radi zaštite od zračenja) žive, kroma (dekorativna sivra), berilija, fosfora (katodne cijevi monitora i televizora) i plastike, opasnih za ljudsko zdravlje i velikih onečišćivača okoliša. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša u 2009. u Hrvatskoj je proizvedeno i uvezeno 52.556 tona nove električne i elektroničke opreme i uređaja, a prikupljeno 13.522 tone. Procjenjuje se da na godinu nastaje između 30 i 45 tisuća tona EE otpada i da njegove količine rastu desetak posto na godinu, što ga svrstava u vrste otpada s najbržim rastom. Kako kaže Tomislav Fliger, voditelj prikupljanja EE otpada u tvrtki Spectra Mediji, u Hrvatskoj se na godinu proda više od 100.000 računala, koja nakon tri do četiri godine postaju otpad.

Zaostatak za EU

Hrvatska je prihvatila odredbe o odlaganju EE otpada i prenijela ih u svoje zakonodavstvo. Potkraj 2007. uspostavljen je sustav za gospodarenje električnim i elektroničkim otpadom koji je reguliran Zakonom o otpadu, Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom. U Hrvatskoj je 2009. skupljeno tri kilograma EE otpada po stanovniku, a cilj je prikupiti četiri. Države EU prikupi 14-ak kilograma EE otpada na godinu po stanovniku.

• Potrebne su velike socijalne, gospodarske, obrazovne i kulturne promjene koje se moraju potaknuti edukacijom i promičenjem aktivnosti u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, fakultetima, tvrtkama, ti-jelima lokalne i državne uprave i kućanstvima – kaže Fliger i naglašava da su tvrtke sve svjesnije problema pravilnog odlaganja otpada.

Kamo s otpadom

Posjednici EE otpada mogu ga odložiti besplatno. Mogu to učiniti na sljedeće načine:

• pozvati besplatan broj 0800/444-110 (od 8 do 16 sati)

• SMS-om na broj 098/444-110

• unosom naloga na web-stranici www.eeotpad.com

• elektroničkom poštom na [email protected]

• građani (kućanstva) mogu EE otpad odvesti u najbliže reciklažno dvorište.

• Prema propisima koji su na snazi tvrtke su dužne odlagati otpad na zakonom propisan način jer Zakon o otpadu propisuje kazne ako to ne rade. Sustav odlaganja EE otpada postavljen je tako da je odlaganje za posjednike EE otpada besplatno jer sav posao vezan uz to financira država putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz naknade za gospodarenje EE otpadom koju proizvođač, odnosno uvoznik EE opreme, plaća Fondu pri stavljanju EE opreme na hrvatsko tržište – objašnjava Fliger.

Stupnjevi osviještenosti

Kako naglašava Inga Vampovac-Rebić, voditeljica korisnog otpada u Flori VTC-u, tvrtke su na različitim stupnjevima osviještenosti glede te problematike: napredne, uspješne, dobro organizirane i sposobne vrlo su se brzo prilagodile Pravilniku o gospodarenju EE otpadom. Druge pak imaju problema.

• Potrebna je dobra volja, samo malo truda… i jedan telefonski poziv – kaže Vampovac-Rebić i dodaje da su problemi koji se tek trebaju riješiti “ilegalni skupljači” metala kod kojih i dalje završava EE otpad, nedostatak novca za jaču medijsku kampanju radi informiranja građana o dobrobiti sustava odlaganja EE otpada te nedovoljna edukacija i svjesnost svakog pojedinca o važnosti te aktivnosti.

Page 2

što je atelje pripao Crnčeviću, GUP je promi-

jenjen, a dogradnja zabranjena. Isto tako u su-

vlasništvu s cijenjenim nogometnim struč-

jakom Tomislavom Ivićem kupili su Hotel

Ambasador, koji na kraju nije počeo raditi. Na-

dalje, uložili su 20 milijuna eura u gradnju elit-

noga stambenog prostora na zagrebačkom Sre-

brnjaku, ali ekonomske su prilike u posljednje

dvije godine usporile prodaju stanova, pa se

ni to nije pokazalo unosnim poslovnim po-

tezom. Za najreprezentativnije splitske objekte

Hotel Bellevue i restorane Šumicu i Zvončac

ponudili su devet milijuna eura. Uspjeli su ku-

piti samo hotel, i to tako što su od Splitske

banke za upola manji iznos otkupili potraži-

vanja prema tvrtki Laurus u stečaju, u čijem

je vlasništvu spomenuti hotel. Edo Crnčević,

ključna osoba u Grupaciji (sin vlasnika Go-

rana Crnčevića), nije uspio u nakani rekon-

struiranja hotela.

Kerum protiv Crnčevića U svemu tome

s češkim partnerom, poduzećem Sekyra grupom

Crnčević se natjecao za gradnju nove gradske

uprave, rekonstrukciju i prenamjenu Banovine

u elitni hotel, i to dok je Ivan Kuret bio prvi čo-

vjek Splita. No na natječaju hrvatsko-češko par-

tnerstvo nije prošlo, Kuret je mjesto gradona-

čelnika zamijenio dobrom pozicijom u Crnčevi-

ćevoj tvrtki, a u glavnu gradsku fotelu zasjed

je Željko Kerum. No potonji mu nije omogućio

taj posao pa je sve palo u vodu, baš kao i Crn-

čevićev nadmetanje s aktualnim gradonačel-

nikom za kupnju Hotela Marjan. Čini se da

mladi i ambiciozni menadžer nije najbolje osmi-

slio poslovnu logistiku jer se na kraju cijela gru-

pacija ruši domino-efektom. Upravo to potvr-

djuju neki od bivših tvrtkinih djelatnika koji osim

očitih financijskih i ulagačkih teškoća te gubi-

taka navode neprofesionalan Crnčevićev odnos

prema klijentima.

Da stanje u Spectator Solisu nije blistavo, može

se iščitati i iz njegove bilance. Već na prvi po-

gled vidljivo je da je prezaduženost jedan od

glavnih uzroka nezavidne situacije u kojoj se

našao. Koeficijent zaduženosti, naime, čak je

95,5 posto. Otegotna je okolnost što je većina

duga kratkoročna. Od ukupnih je dugova samo

5,4 milijuna eura, prema podacima iz Poslovne

Hrvatske, dugoročno, a kratkoročni su 35,5 mi-

lijuna eura. U protekloj godini kratkoročne ob-

veze porasle su za čak 15 milijuna eura, a da ni

naplata ne ide najbolje, vidljivo je iz podataka

o potraživanjima: ona su porasla za 16,6 milij-

una eura, odnosno u godini dana povećana su

pet puta!

Suprotno tim brojkama Mihovil Risondo tvrdi

da su sva plovila uredno isporučena i plaćena.

Nije objasnio odakle potječe rast potraživanja.

Prema njegovim riječima, ‘rast potraživanja nije

vezan uz nautički segement, nego uz dugoročne

poslove čiju realizaciju očekuju’.

Gledajući te brojke i imajući na umu podatak

da je prodaja brodova u Hrvatskoj lani pala 80

posto, bilo bi logično očekivati da je Spectator

Solis doživio brodolom u prihodima. Upravo

suprotno, lani su mu prihodi rasli 20 posto (s

55,4 na 66,6 milijuna eura), a dobit je više nego

utostručena (s 0,6 na dva milijuna). Račun do-

biti i gubitka uglavnom izgleda bolje nego u pri-

jerecesijskoj 2008.

Nove Spectatorove tvrtke To se ne

može reći za ostale tvrtke u sastavu Spectator

grupe – Spectator Avantu (rent-a-car) prihodi su

pali 30 posto, Optima leasingu, gdje je Crnčević

svušnik, isto toliko, a 37 posto Spectator Con-

structu. Dobit tih kompanija vrlo je mala ili ni-

kakva, a zajednička im je velika zaduženost, veća

od 90 posto.

Recesija je sigurno naštetila Spectator grupi, no

pitanje je koliko je ona kriva za ne baš sjajno

stanje u toj grupaciji, a koliko potezi menad-

žmenta. Sigurno je da se tvrtka uglavnom širila

kreditnim zaduženjima, koje nije lako podmiri-

vati dok padaju prihodi. Što će biti sa Spectator

Solisom, teško je tvrditi, poduzetna će obitelj

Crnčević sigurno nastaviti biznis, bilo u toj bilo

u drugoj tvrtki. Edo Crnčević već je osnovao nove

Spectator Global i Spectator International.

Veliki nekretninski plan Prema svemu

sudeći, Crnčevići su imali izvrstan i prilično

raskošan plan za svoje poslovno carstvo, a ula-

ganje u nekretnine očito su smatrali sigurnom

lukom za svoje poslovanje. Naime, prije četiri

godine kupili su od Nadana Vidoševića Me-

štrovićev atelje u elitnoj splitskoj četvrti Me-

jama za 11 milijuna eura vjerujući da će im

prema tadašnjem GUP-u biti dopuštena

gradnja stambenog prostora. Međutim, nakon

prema Sanaderovu naputku počeli pomalo

stezati remen, Crnčevići su pod imenom druge

tvrkte, grupacije Spectator Mobil uzeli licen-

ciju za prodaju luksuznih automobila Aston

Martin; kad su cijene nekretnina počele padati,

oni su ih i dalje kupovali, a među ostalim sa-

gradili su iznimno luksuznu poslovnu zgradu

u Zagrebu.

..jednostavno po mjeri korisnika !

PROFESSIONALNI SUSTAV ZA PRAĆENJE I ADMINISTRACIJU VOZNOG PARKA

Međimurska 28, 42000 Varaždin, Hrvatska, t. +385 42 311 777, m. +385 91 123 000

w. www.mobilisis.com, e. [email protected]

– praćenje goriva

– praćenje vozila

– komunikacija

– organizacija

– putni nalozi

– navigacija