piše KATA PRANIĆ [email protected]
Svaki Finac odnedavno ima zakonom zajamčeno pravo na pristup širokopojasnom internetu brzine jednog megabajta u sekundi. Zasad je u toj skandinavskoj zemlji 96 posto stanovnika spojeno na internet, a do 2015. bit će spojeni svi na 100 puta brži internet. Kako je u Hrvatskoj? Ministarstvo mora, prometa i infrastruktura izradilo je prijedlog Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH za razdoblje od 2011. do 2015., što se smatra strateškim ciljem. No u RH ne postoji zakonska odredba koja bi jamčila pravo na pristup brzom internetu. Prema riječima Miljenka Krviška, predsjednika Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, Zakon o elektroničkim komunikacijama jamči djelotvorni pristup internetu. Operateri moraju osigurati da pretplatnički pristupni vodovi u njihovim elektroničkim komunikacijskim mrežama omogućuju brzinu prijenosa podataka od najmanje 33,6 kbit/s. Svaki hrvatski građanin ima pravo na pristup širokopojasnom internetu, ali kad govorimo o cijeni, to je posebno pitanje – kaže Krvišek.
Kapaciteti i asimetričnost
U lipnju 2010. godine broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj bio je 1,029.063. U nepokretnoj mreži bilo je 740.017 priključaka, a u pokretnoj 289.046. Gustoća širokopojasnih priključaka iznosila je 23,21% u odnosu na ukupan broj stanovnika RH. Hrvatska prosjekom od 15,44% gustoće širokopojasnih priključaka interneta u 2009. zaostaje za EU koja je imala 24,8%, ali i kvalitetom širokopojasnog interneta.
- Hrvatski broadband karakteriziraju mali kapaciteti i prijenosna asimetričnost. Trenutačno dominantna DSL tehnologija, koja se oslanja na postojeću bakrenu infrastrukturu te manje zastupljen kabelski i mobilni pristup koji nisu sposobni zadovoljiti rastuće internetske potrebe, nameću logičan zaključak da u Hrvatskoj već neko vrijeme postoji kriza širokopojasnog pristupa internetu. Logično je rješenje gradnja optičke infrastrukture kao noseća, te na njoj implementacija širokopojasnih pristupnih tehnologija koje su sposobne udovoljiti kapacitivnim zahtjevima – kaže Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca iz Zagreba, jedan od pionira interneta u Hrvatskoj.
Toga su svjesni i u Hrvatskom Telekomu pa su planirali uložiti nekoliko milijardi kuna u gradnju optičke mreže da bi korisnicima pružili još bolju kvalitetu i pristup superbrzom internetu. No zasad su odustali od toga.
- S obzirom za HT nepovoljne zakonske propise, regulatorne odluke i zabrane koje, prema našemu mišljenju, ne potiču i ne osiguravaju tako velike investicije, zastali smo s navedenim ulaganjima – kaže Ivan Skender, direktor Odjela za razvoj proizvoda za privatne korisnike Hrvatskog Telekoma.
Najave telekoma
- Ulažemo sredstva u razvoj infrastrukture kako bi svi naši korisnici imali pristup brzom internetu koji je danas temelj uspješnog poslovanja. I što se mobilnog interneta tiče, u HT-u iznimnu pozornost posvećujemo kvaliteti, dostupnosti i brzini mreže te smo prvi operater u Hrvatskoj koji ulaže svoja sredstava u naprednu LTE tehnologiju – 4G, četvrto generaciju mobilnih mreža. Hrvatski Telekom u listopadu ove godine prvi je put u Hrvatskoj i uživo demonstrirao implementiranu LTE testnu mrežu te će se LTE s vremenom širiti u sve dijelove Hrvatske – kaže Skender.
Drug operater Vipnet svojim signalom pokriva 99 posto hrvatskog područja, što znači da ondje gdje se može telefonski razgovarati može se spojiti na internet putem Vip mreže.