IZVRSNOST Najbolje studentice u SAD-u upoznale forenzičarsku zvijezdu Henryja Leeja

Najbolje studentice splitskog Studija forenzičnih znanosti Ivana Dragičević i Paola Kučan otputovale su u Ameriku na simpozij o zamršenim slučajevima. Nagrada je to za njihovo zalaganje na fakultetu.

Studij forenzičnih znanosti u Splitu mlad je program o kojem se još malo zna, no nakon završene prve godine pokazuje se da bi njegov studenti mogli uspostaviti uistinu lijepu međunarodnu suradnju. Naime, ljetos su podijeljene prve nagrade za izvršne rezultate studenata i, iako to na domaćim fakultetima često nije slučaj, ovaj su put studenti počašćeni uglednom nagradom. Za uspjeh s najvišim ocjenama nagrađene su Ivana Dragičević i Paola Kučan – u društvu bivšeg ministra Dragana Primorca i rektora Splitskog sveučilišta Ivana Pavića otputovale na petodnevni nagradni izlet u Sjedinjene Američke Države.

Nagrada je to kakvu bi poželjeli mnogi studenti, ali razlog putovanja bio je i stručni simpozij koji je vodio poznati forenzičar Henry Lee. Paola, inače diplomantica molekularne biologije na talijanskom sveučilištu, i Ivana, koja je završila biologiju i ekologiju mora na Splitskom sveučilištu, kolegice su na studiju forenzičke.

• Bile smo vrlo uzbuđene uoči odlaska u New Haven, najviše zato što ćemo upoznati slavnog forenzičara Henryja Leeja – ističe Ivana. Posjet sveučilištu u američkoj saveznoj državi Connecticutu bio je prepun događanja.

• I kad je bio kod nas, svi smo znali da je riječ o velikom znanstveniku, ali ipak me zateklo što ga u Americi obožavaju i ponašaju se prema njemu kao prema filmskoj zvijezdi – dodaje Paola.

Nagrađenim je studenticama dvodnevni simpozij bio izrazito korisno iskustvo zbog teorijskih spoznaja u struci, ali i u praksi, koja se u mnogočemu razlikuje od domaće. Osim u New Havenu, u indijanskom rezervatu Fox Woodsu, točnije u njegovu kasinu, slušale su predavanja i rasprave o različitim slučajevima ubojstava i razbojstava.

• Upletenost policije u pucnjavu bila je tema koja me posebno zaintrigirala. Sablaznio me podatak da se iz vatrenog oružja u samo tri sekunde može ispaliti i do petnaest metaka. Mnogo američke djece mlađe od 15 godina posjeduje pištolj, zato je policajac, ako izazovu pucnjavu ili ugroze nečiji život, u slučaju njihova otpora prisiljen pucati u njih. Zanimljivo mi je kako naši inozemni kolege proučavaju takve slučajeve. Nažalost, prema svemu onomu što smo uspjeli vidjeti na predavanjima, ali i iz stvarnih, dokumentiranih slučajeva, sigurnost na američkim ulicama mnogo je manja nego kod nas. Kriminal je veoma raširen, zato smo rijetko koga sretali na ulici u večernjim satima – priča Ivana.

Paola je pak istaknula nevjerojatan slučaj obitelji s mentalno bolesnim sinom.

• Roditeljima je prijetio nožem pa su nazvali policiju kako bi ga spriječili da im naudi. Međutim, kad je policajac stigao, nije ga uspio obuzdati ni s nekoliko metaka jer je poznato da su mentalno oboljeli u trenucima bijesa fizički veoma snažni, zato ih nije lako nadjačati. Policajac je ubio njihova sina, a roditelji su ga nakon svega tužili zbog ubojstva. Na simpoziju se raspravljalo o tome je li ga policajac morao ubiti ili nije. Slučaj se promatrao iz drugoga kuta nego kod nas – govori Paola. Splitske studentice dobile su priliku sudjelovati na skupu s najuglednijim američkim forenzičnim stručnjacima.

Rektor Splitskog sveučilišta Ivan Pavić za boravka u Americi potpisao je ugovor o suradnji između newhavenskog i splitskog sveučilišta kojim se kod nas prvi put otvara mogućnost sustavne suradnje između hrvatskog i američkog sveučilišta. Suradnja na području forenzičkih znanosti počela je ove akademsko godine – radit će se na razmjeni nastavnika i studenata i na znanstvenoj suradnji.

• Cilj je uskoro pokrenuti zajednički studij na kojem bi se školovali magistri forenzičkih znanosti. Američki bi studenti provodili jednu studijsku godinu u Hrvatskoj, a hrvatski u SAD-u – kaže rektor Pavić.

Henry Lee dodijelili su tom prigodom bivšemu hrvatskom ministru Primorcu Nagradu za međunarodnu izvršnost zbog njegova iznimnog doprinosa u razvoju forenzičkih znanosti. Dekan Fakulteta za forenzične znanosti Sveučilišta u New Havenu Timothy Palmbach potvrdio je Primorcu da će iduće godine neki njegovi studenti dio nastave održati u Hrvatskoj i da će sudjelovati na jednom od najuglednijih forenzičkih skupova koji će se u lipnju iduće godine održati u Bolu na Braču. Glavna tema skupa obradit će tajne forenzike u razotkrivanju ubojica policajaca i drugih državnih službenika.

U Splitu je na studijskom boravku već u dva navrata boravila skupina američkih studenata sa Sveučilišta Penn State, na kojem je Primorac nastavnik. Delegaciju je predvodio poznati američki forenzičar i donedavni direktor Instituta američke vojske za analizu DNK Mitchell Holland. Nakon završetka dvodnevnoj simpozija nasmijani i neumorni Henry Lee, inače utemeljitelj Odjela za forenzične znanosti i kriminalno pravo i Instituta za forenzične znanosti Sveučilišta New Haven te uz to voditelj televizijske emisije o slučajevima umorstava, djevojkama je pokazao i studentski kampus u New Havenu u kojemu se gradi nekoliko prostorija s najsvremenijom opremom za forenzična istraživanja.

Naime, riječ je o predavaonicama u kojima će se virtualno prikazivati mjesta zločina, zbog čega će svi zidovi imati zlone osjetljive na dodir. Tako će se moći proučiti stotine slučajeva prema kojima će studenti učiti forenzične vještine i ‘in situ’ stjecati znanje iz struke.

Iako su se vodile mnoge polemike o splitskom Studiju za forenzične znanosti, čini se da su dosadašnji napori i studenata i profesora urođili plodom. U Hrvatskoj je ostalo još mnogo neistraženih slučajeva i tijela koja se tek moraju otkriti, pa će posla za forenzičare svakako biti. Suradnja između hrvatske i američke znanstvene forenzičke zajednice itekako je važna, to više što se zajedničkim snagama mogu rasvijetliti i rekonstruirati mnogi nejasni slučajevi.

Ivana i Paola svoju karijeru voljele bi graditi u nekom od laboratorija za forenzičke znanosti, ali prije svega žele uspješno diplomirati na stručnom studiju.

• Oduvijek me zanimala forenzika, ali takvog studija nije bilo u Splitu. S diplomom diplomirane inženjerke biologije i ekologije mora kod nas je gotovo nemoguće dobiti – kaže Ivana. Riječanka Paola sa sličnim je ambicijama upisala studij forenzike u Splitu. Upravo njezin slučaj primjer je da se studenti katkad vraćaju na domaće fakultete, a ne samo da s njih odlaze.

• Nakon studija molekularne biologije počela sam studirati forenziku u Nizozemskoj, ali vratila sam se u Hrvatsku kad se i kod nas otvorio isti studij – ističe Paola.