Društvena mreža

Kad kažemo ‘Grčka’, najprije pomislimo na Atenu, hramove, mitologiju i junake, atletiku, gradove državice – polise, a bogme i na demokraciju, zatim novčiće i trgovinu te brojne kolonije izvan matične zemlje. Upravo su te kolonije i rasprostiranje grčkoga stanovništva diljem Sredozemlja početak priče o grčkim tragovima na tlu današnje Hrvatske. Grad Issa, odnosno današnji Vis, jedan je od najstarijih jadranskih gradova koje su kao svoju koloniju utemeljili Grci u 4. stoljeću prije Krista. O visokom stupnju ondašnje umjetnosti koja je doticala Issu u materijalnim ostacima svjedoči prelijepa brončana glava božice Artemide koja se ovih dana našla među gotovo 480 izložaka predstavljenih javnosti na izložbi ‘Antički Grci na tlu Hrvatske. Među izložcima prevladavaju keramičke vaze s crvenim i crnim figurama, amfore, numizmatika, nakit, oružje i vojna oprema te kameni pismeni spomenici čiji visok civilizacijski domet predvodi Psefizma iz Lumbarde na Korčuli na kojoj su zapisane odluke o podjeli zemlje kolonistima.

Na izložbi je i fotografija dokumentacija o Starogradskom polju na otoku Hvaru – jednoj od najbolje očuvanih parcelacija na Mediteranu, odneda na listi zaštićene svjetske baštine UNESCO-a, a stvaran je i u krajoliku vidljiv potis o podjeli zemlje grčkim kolonistima Pharosa (današnjega Staroga Grada). Ono što je Psefizma regulirala zapisom u kamenom monolitu to je Starogradsko polje (hora) materijaliziralo u svojim suhozidima u krajoliku otoka Hvara. Doista su to međunarodno vrijedni spomenici grčke kulture i teritorija koji su osvojili kolonisti koji su živjeli na našem području prije prevlasti Rimljana i mnogo prije dolaska Hrvata.

Posebno atraktivan pojedinačni izložak u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, gdje je izložba otvorena do 12. prosinca, poznata je brončana figura nadnaravne visine, poznata kao Apoksiomen, pronađena prije 12 godina u moru blizu otočića Vele Orjule, nedaleko od otoka Lošinj. Kako je poslije višegodišnje restauracije taj brončani atlet zadivio domaću i inozemnu javnost, tako je upravo ta figura najsjajniji biser u postavu antičkih artefakata koji pokrivaju razdoblje od dvanaestog do prvog stoljeća prije Krista.

Na izložbi se prvi put na jednome mjestu prikazuju glavni prenosivi eksponati sačuvani u hrvatskim arheološkim muzejima od Splita, Zagreba, Zadra, Pule do Dubrovnika, a u kontinentalnom dijelu od Čakovca do Osijeka. Vrijednost je postava u Klovićevi dvorima u tome što je riječ o stvarnom, vidljivom sažetku dugoga civilizacijskog i kulturnog procesa koji je utjecao na jezik, politiku, obrazovanje, arhitekturu, znanost i vrednote stvorene na tlu današnje Hrvatske. U taj je veliki kulturni projekt svoje znanje i rezultate višegodišnjih arheoloških istraživanja utkalo gotovo trideset naših stručnjaka, akademika, kustosa i istraživača koji su u skladu sa svojom specijalnošću obradili pojedine dionice. Idejna je autorica izložbe Jasmina Poklečki Stošić, kustosica Galerije Klovićevi dvori.