Premijerka usvojila Sanaderovu retoriku

U jednom od najizglednijih izbora Dilma Rousseff postala je prva predsjednica Brazila u povijesti. Dizanjem ruku odabrana nasljednica karizmatičnog i obožavanog (stopa odobravanja veća od 80 posto) Lule da Silve, koji je zemlju potpuno istrgnuo iz američkih ‘capa’, dao joj vlastiti identitet i lansirao na svjetsku pozornicu, očekuje se, nastavit će vođin put kombiniranja slobodnog tržišta sa socijalnom državom. Bivša marksistička gerilka u drugom je krugu dobila šest posto glasova više od svog protivnika Josėa Serre, kojem je uspjeh bio doći do drugog kruga. Zapadnjaci se već nadaju da će lakše zavrtjeti tehnokratski usmjerenu nasljednicu, no u posljednje vrijeme nada je sve što imaju.

Premijerka Jadranka Kosor sve se više koristi retorikom sličnom onoj koju je prije no što je zbrisao s Malo vitra upotrebljavao njezin prethodnik Ivo Sanader: ‘Izlazimo iz krize’, ‘Sve je pod kontrolom’ i slično. I na izjavu guvernera Željka Rohatinskog da je Hrvatska pogriješila ne zatraživši MMF-ovu pomoć premijerka je uzvratila da Hrvatskoj MMF ne treba jer da svoje probleme možemo rješavati sami. To je još obrazložila time da bi MMF draštično smanjivao plaće državnih i javnih službenika i socijalna davanja. Premijerka je očito pobijegla od retorike ‘krumpir-salate’, ali od ‘vrućih krumpira’, koji su u međuvremenu postali još vrući, ne može pobjeći. Osim ako se i ona ne planira ukrcati na Malo vitra.

Neće hrvatsku brodogradnju na putu u EU ubiti stajalište Europske komisije da nema državnih potpora dok traje restrukturiranje, ali dokrajši će je sporost države u njezinoj privatizaciji. Neobjašnjivo odugovlačenje natječajnih procedura za prodaju brodogradilišta prouzročilo je situaciju u kojoj škverovi niti su restrukturirani niti prodani, a polako ostaju i bez posla jer da bez državnih jamstava ne mogu ugovarati nove narudžbe. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel uspio je lokalnom akcijom prisiliti Vladi da prošlog tjedna odobri 24,2 milijuna dolara jamstava Brodogradilištu 3. maj, što je proglašeno presedanom. No već je na čekanju novi presedan: jamstva traži i Brodogradilište Kraljevica. Ili će ih dobiti ili škverani neće imati što raditi pa će izaći na ulicu. A Vlada se više plaši ulice nego Europske komisije.

Ako je točna procjena odgovarajućih službi da je Ivanu Mravku ugrožen život, onda je točna i pretpostavka da je netko iz najviših centara političke moći blisko povezan s najprizemnijim kriminalom. Desetak dana nakon što je pušten iz pritvora, bivši čelnik HEP-a dobio je policijsku zaštitu. Iako je Uskoku naširoko ispričao sve što zna o namještaju poslova Nevenki Jurak, iz onoga što je procurilo do medija ne može se razaznati je li Mravak u priču upleo neko novo ime. Može li se prema tomu zaključiti da bi netko od onih koji se dovode u vezu s aferom (a trenutačno nije u pritvoru) možda mogao ugroziti Mravkov život? Brrrr…

Iako bi proračunu dobro došla svaka ekstra ubrana kuna, Vlada nijednom riječu nije spomenula mogućnost produljenja kriznog poreza. Prvog dana studenog ukinuta je i viša stopa ‘harača’ koji je proračunu donio ukupno 2,8 milijardi kuna, što je desetak posto od iznosa za koji se država samo tijekom ove godine dodatno zadužila. Korist od eventualnog produljenja ‘harača’ tako je mnogo manja od političke štete koju bi vladajuća koalicija zbog njega pretrpjela u predizbornom vremenu. Kad se zemlja već zadužuje u desecima milijardi kuna na godinu, dvije-tri milijarde više ili manje prosječni glasač, kojemu će u džepu ostati 380 kuna više, neće ni primijetiti.

Osim pitanja plinskog poslovanja Vlada je odnosu između sebe i Mola dodala još jedan kamen smutnje. Jedna je strana medalje struka, znanje i iskustvo, čime Davor Štern, Vladin kandidat za novog predsjednika Nadzornog odbora Ine, nedvojbeno obilno raspolaže, ali druga je strana medalje golemo povjerenje koje osoba na tom položaju mora uživati kod vlasnika. Nije dovoljno političare u nadzornim odborima zamijeniti stručnjacima ako se o osobi stručnjaka ne postigne puna suglasnost među dioničarima. Odugovlačenjem sazivanja Skupštine Ine na kojoj bi se trebalo odlučiti o novom nadzornom odboru Mol je poslao signal da nije presretan odabirom Šterna, za kojega se ne može poreći da je povezan s ruskim naftnim biznisom čije je interese zastupao.

Dionica po dionica – i slovenski Mercator ipak lagano mijenja dioničku strukturu. Švedski fond East Capital Balkan Fund i East Capital European Fund kupili su 4.494 dionice tog lanca koje je prije nekoliko dana prodala tvrtka Electa. Vlasnikom 2.000 Mercatorovih dionica postao je pak kuvajčki državni fond Kuwait Investment Authority. Electa je u tri transakcije prodala 6.494 dionice, odnosno 0,17 posto udjela u Mercatoru za ukupno 1,04 milijuna eura. Iako nije riječ o velikim udjelima, povećava se mogućnost da vlasnikom Mercatora jednog dana postane Agrokor, jer fondovi ga u svom portfelju neće držati zauvijek.

Dok se pod vodstvom Tončija Peovića zagrebačka zračna luka razmahala, nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines u sve je većim problemima. Iako je u trećem kvartalu uspio poslovati s dobiti, u devetomjesečnom razdoblju bilježi više od sto milijuna kuna gubitka, a ni ostatak godine sigurno neće pomoći oporavku. Ovog je tjedna u zagrebačku zračnu luku došao EasyJet, četvrti niskobudžetni prijevoznik na Plesu, a uskoro će stići i peti – Ryanair. S njihovim dolaskom ne povećava se broj putnika, nego se oni samo preraspodjeljuju, i to na štetu Croatia Airlinesa.

1,6 posto bio je nominalni rast maloprodaje u rujnu ove godine u odnosu na lanjski rujan. To je treći mjesec zaredom koji bilježi rast maloprodaje.