Izvoz i dalje nadjačava uvoz. Prema tomu izvozne bi devize, koje treba konvertirati u kune, trebale gurati kunu prema gore. No trend je izokrenula zaduženost zemlje, ponajprije tvrtki.
D a je hrvatska ekonomija često puna paradoksalnih kretanja određenih trendova u potpuno oprečnim smjerovima (suprotnim od teoretskih postavki), dokazuje međudnos tečaja kune i stanja u platnoj bilanci. Naime, dok se minus u platnoj bilanci polako zatvara, dakle izvoz i dalje nadjačava uvoz, istodobno rastu pritisci na slabljenje kune. U čemu je paradoks? U tome što bi izvozne devize, koje treba konvertirati u kune, po logici trebale pritiskati kunu prema gore. Dakle, kuna bi trebala jačati. No trend je izokrenula zaduženost zemlje, ponajprije tvrtki. Što konkretno pokazuju brojke? Analiza koju je izradila Direkcija za makroekonomsko istraživanja Raiffeisen banke koju vodi Zrinka Živković Matijević pokazuje da je i u rujnu izvoz rastao – bio je 14,2 posto viši nego u istom mjesecu lani. Uz istodoban daljnji pad uvoza koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom porastao je na čak 57 posto (ne tako davno bio je manji od 45 posto!). Uz iznimku ovogodišnjeg kolovoza deficit robne razmjene od studenoga 2008. neprestano pada. Tako se i minus na tekućem računu platne bilance popravio gotovo 15 posto i u drugom je tromjesečju iznosio 270-ak milijuna eura. Bila bi to odlična vijest kada bi (p)ostala dugoročnim trendom, no slab oporavak uvoza rezultat je pada potražnje, a ne naglog rasta izvoza i žarke želje za kupnjom domaćih proizvoda.
