Većina zemalja nastoji smanjiti ovisnost o javnom mirovinskom osiguranju jer se zbog raznih razloga, među ostalim starenja stanovništva, njegov veliki dio ne može financirati međugeneracijskom solidarnošću, nego iz proračuna. Uloga dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja jača u mnogim zemljama zrelih sustava privatnog osiguranja, ali i u zemljama koje su nedavno uvele privatno osiguranje i štednju kao dio sustavnih mirovinskih reformi. Budući da je Hrvatska jedna od zemalja u kojima se unatrag manje od deset godina dogodila mirovinska reforma, nije nerealno očekivati da će važnost dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i ovdje s vremenom samo jačati.
Radno sposobnom stanovništvu mora biti jasno da se većinom moraju samostalno brinuti za vlastitu starost te da poslije ne mogu i ne smiju više nekog drugog opuštati što nisu uštedjeli dovoljno dok su bili mladi. Glavne značajke i novu ulogu poslodavca u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji okupljenima je objasnila Andrea Kogej, voditeljica prodaje Raiffeisen mirovinskog društva. Istaknula je činjenicu koju mnogi građani previde – da je dobrovoljna mirovinska štednja jedini oblik štednje u Hrvatskoj s dvije vrste državnih poticaja.
S jedne strane to su državna poticajna sredstva u postotku uplate u jednoj godini, u visini od 15 posto od uplaćenog iznosa, a do maksimalnih 750 kuna na godinu. S druge strane, to su porezne olakšice koje su do 1. srpnja bile osobne, a sad se odnose na poslodavce. Dodatna korist za člana jest i prinos koji društvo ostvaruje. Poslodavcima je tako od srpnja pružena prilika da osim iskazane brige o svojim zaposlenicima i njihova dodatnog stimuliranja izgrađuju konkurentnost na tržištu rada kao i imidž društveno odgovorne tvrtke.
Pritom je važno imati na umu značajke dobrovoljne mirovinske štednje. Naime, sva sredstva na računu osobno su vlasništvo člana, bez obzira na to tko je uplatitelj, a visina i dinamika upalata doprinosa ovise isključivo o želji i mogućnosti uplatitelja. Prednosti su još što nije određena dob za početak štednje i nije važno zdravstveno stanje za razliku od životnog osiguranja. Osim toga sredstva su posve nasljedna, a uplatama se kupuju udjeli čija vrijednost ovisi o ukupnoj vrijednosti imovine fonda.
U sustavu dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj samo 11 posto ukupnog broja osiguranika, što znači da prostora za povećanje broja osiguranika svakako ima. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu, namijenjena je budućoj isplati mirovine. Osoba u dobrovoljnom mirovinskom fondu ima svoj račun i na njega uplaćuje iznos koji želi. Uz pristanak zaposlenika, doprinose može uplaćivati i poslodavac u iznosu i dinamici koja mu najviše odgovara. No neoporezivo je do 500 kuna na mjesec, odnosno 6.000 kuna na godinu.