Da bi se iz fondova Europske unije što kvalitetnije mogao povući novac, veliku važnost imaju Zakon o regionalnom razvoju i Strategija regionalnog razvoja Hrvatske, istaknuo je Branko Mučnjak, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva otvorivši tako raspravu na panelu ‘Regionalni razvoj’.
U Hrvatskoj postoje velike razlike u društvenoj i ekonomskoj razvijenosti, nastavio je Mučnjak, a Zakon i Strategija o regionalnom razvoju omogućit će svakoj regiji, općini i gradu ravnopravan položaj za nastavak razvoja.
- Do 2011. moramo imati što više pripremljenih i gotovih projekata. Nemojte pitati koliko će sredstava biti planirano ili aplicirano, nego obratno. Uvjeravam vas da optimizma ima, potrebni su samo projekti, a novca će sigurno biti – poručio je Mučnjak.
Da je Strategija dobar korak naprijed, suglasan je i Branko Grčić, profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu, koji je govorio o izazovima hrvatske regionalne razvojne politike. Naglasio je kako su regionalni razvojni dispariteti vrlo izraženi u Hrvatskoj te da neki od ciljeva moraju podrazumijevati povećanje konkurentnosti te jačanje uloge i odgovornosti velikih gradova za razvoj regija.
- Nužno je trećinu ulaganja usmjeriti u infrastrukturu, ljudske resurse i jačanje poduzetništva, i to po formuli ‘3×33 posto’ – naglasio je Grčić te dodao da je uvozno supstitutivna strategija nešto čime je nužno ozbiljno se pozabaviti.
U ekonomskoj efikasnosti prednjače gradovi s iznadprosječnom usmjerenosti prema izvozu, nastavio je Mato Crkvenac iz Razvojnog foruma Zagreba koji s kolegom Milanom Deskarem Šarićem radi na metodologiji mjerenja Indeksa ekonomske efikasnosti gradova. U svom istraživanju o gradovima Crkvenac je istaknuo i najuspješnije gradove u 2009. prema broju stanovnika u četiri kategorije. To su Vodnjan, Glina, Sveta Nedelja i Karlovac.
Izdvajao je četiri ključna problema države, a to su nedovoljna sposobnost za planiranje projekata, nepovoljni uvjeti, umiješanost politike i korupcije te cijena kapitala.
- Gradovi su motor razvoja i trebali bi preuzeti odgovornost za razvoj regija. Projekti gradova ključni su za pokretanje investicija u državi jer ih oni najbrže mogu pokrenuti, a ne velika državna poduzeća – zaključio je Crkvenac.
Regionalni razvoj i energetika tijesno su povezani, naglasila je Kristina Dely predstavivši program Europske komisije ‘Energy cities’ i europsku energetsku politiku te ciljeve europske inicijative ‘Sporazum gradonačelnika’.
- Teritorijalna kohezija i energetika dvije su vrlo važne stvari koje lokalnim i regionalnim vlastima omogućuju djelovanje na energetskom području – napomenula je Dely i dodala da je Europska komisija shvatila kako ne može postići ciljeve ‘3 x 20’ (20-po-stotno smanjenje stakleničkih plinova, 20-postotno smanjenje potrošnje energije i 20-postotno povećanje potrošnje iz obnovljivih izvora) do 2020. bez sudjelovanja gradova.
Tako je pokrenuta inicijativa ‘Sporazum gradonačelnika’ koju je dosad danas potpisalo otprilike dvije tisuće gradova koji su se obvezali da će 20 posto smanjiti emisiju ugljičnog dioksida do 2020., čime će nadmašiti postavljene ciljeve. U Hrvatskoj je dosad 12 gradova potpisalo Sporazum gradonačelnika: Duga Resa, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Klanjec, Ozalj, Pregrada, Rijeka, Sisak, Velika Gorica, Zagreb i Zaprešić.
