Kad se industrije zatvaraju, regija na neki način umire, upozorenje je Manfreda Wehdorna sa Sveučilišta u Beču, koji je otvorio posljednji panel ‘Brendiranje u funkciji razvoja’ na 2. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika. Govoreći o industrijskoj arheologiji kao alatu za regionalni razvoj, Wehdorn je na nizu inozemnih primjera, kao što je onaj iz Italije gdje je bivši stočni sajam pretvoren u kulturni centar, pokazao kako se pojedini objekti koji propadaju mogu prenamijeniti primjerice u stambene zgrade muzeje ili hotele i tako znatno utjecati na stanje cijele regije.
Potencijal industrijske baštine u Hrvatskoj nije prepoznat, resursi nisu iskorišteni i osuđeni su na propadanje, no treba naglasiti kako interes aktivno raste – nastavio je Wehdornovu tezu Goran Arčabić iz Muzeja grada Zagreba, koji je izlaganje temeljio na industrijskoj baštini kao kulturnom kapitalu i regionalnom potencijalu.
Izdvojio je i nekoliko kulturnih dobara na području Zagreba koja se mogu prenamijeniti, kao što su prvi zagrebački Paromlin, Tvornica Gredelj i Gradska klaonica.
