Suradnja vlasti i poduzetnika za privlačenje stranih investicija

Gradovi najbrže i najefektnije mogu pokrenuti razvojne investicijske cikluse. Upravo zato imaju povlašten položaj za kvalitetnu suradnju s poduzetnicima, ali nose i veliko breme odgovornosti za pokretanje gospodarskog rasta. Na gradovima je da postanu motori razvoja regija. Oni su ključni za pokretanje investicija te najbrže i najefektnije mogu pokrenuti razvojne investicijske cikluse. Upravo zato gradovi imaju povlašten položaj za kvalitetnu suradnju s poduzetnicima, ali nose i veliko breme odgovornosti za pokretanje gospodarskog rasta u vremenima kada uvjeti u državi, ponajviše upravna decentralizacija koju ne prati fiskalna decentralizacija, otežavaju ionako krhka finansijska stanja lokalnih uprava.

O tim i sličnim problemima razgovaralo je više od dvjestotinjak sudionika drugog susreta gradonačelnika i poduzetnika ’48 sati’, konferencije koja je u organizaciji Lidera, Udruge gradova i agencije Madison Consulting održana u Zadru 15. i 16 listopada. Okupljenima se na početku obratio predsjednik Ivo Josipović, koji je bio i pokrovitelj konferencije. Njegova teza – kako je jasno da je Hrvatska u ozbiljnim problemima prvo zbog posrnuće ekonomije, a tek onda zbog političkih tenzija – od prošlog je petka do danas mnogo puta citirana. Sudionicima zadarskog skupa posebno je ‘legla’ Josipovićeva rečenica: – Gospodarstvo treba biti prvi prioritet, a politika iza njega.

Iznimno dinamičnu atmosferu konferencije najavio je i direktor Lidera pressa Željko Vukelić kazavši kako je zamišljena upravo kao mjesto za kontakte i razmjenu korisnih iskustava. Predsjednik Udruge gradova i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je ključnu ulogu koju suradnja lokalnih vlasti i poduzetnika ima za daljnji razvoj regije. – Upravo su gradovi bili inicijatori cijelog niza mjera za olakšavanje rada poduzetnika, ali su i poticanjem investicijskog ciklusa osigurali poslove za posrnuo gospodarstvo – rekao je Obersnel.

Skup je pozdravio u ime domaćina zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić. Da uistinu poduzetnici i lokalni čelnici imaju mnogo zajedničkih problema, ali i zajedničkih interesa, potvrdilo se u dva zadarska dana raspravama na pet panela. Glavne su se teme vrtjele oko nedostatka novca koji koči lokalnu upravu i gradske projekte. Čak i u slučajevima kada je riječ o projektima koje podupire Europska unija, financiranje je problem. S druge strane, kako u službenom dijelu programa, a još više na hodnicima, živo se raspravljalo o problemima koji se javljaju pri djelovanju s državnim upravom i administracijom. I poduzetnici i lokalni čelnici sve teže odgovaraju na zahtjevne procedure koje postavljaju više razine vlasti. Kako su istaknuli brojni gradonačelnici, potporu državnih struktura za pojedinačne projekte gotovo nije moguće dobiti. Tako brak lokalnih vlasti i poslovnog sektora postaje još važniji.

Velik interes okupljenih sudionika prouzročili su i paneli o energetici i učinkovitosti te o investiranju i fondovima EU. Riječ je o temama za koje velik interes pokazuju poduzetnici, korist ima lokalna uprava i gradovi, no Hrvatska je još daleko od ispunjavanja zacrtanih planova i želja na oba plana. Inicijativu trebaju preuzeti upravo gradovi. Kako je naglasila Kristina Dely predstavljajući program Europske komisije ‘Energy cities’, ekološke ciljeve ujedinjene u politici 3×20 nije moguće postići bez sudjelovanja gradova. Što se tiče rasprave o financiranju iz fondova EU, veliki je interes, nešto zavisti, a i malo srama, prouzročio govor načelnika slovenske općine Podčetrtek. Petar Mišja domaćinima je očitao malu lekciju iz učinkovitog upravljanja i efektivnog apliciranja za fondove.

No, kako su se ubrzo složili brojni gradonačelnici, njihov slovenski kolega ne mora u istoj mjeri svakodnevno ći u bitku s državnom upravom i izlaziti pred građane s objašnjenjima o tome zašto su projekti zaustavljeni. Međutim, nije sve sivo. Ako je vjerovati Branku Mučnjaku, državnom tajniku u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zakon o regionalnom razvoju i Strategija regionalnog razvoja Hrvatske bit će presudni za nastavak razvoja. – Optimizma ima, treba samo projekata, a novca će sigurno biti – poručio je Mučnjak. Više optimizma, složili su se sudionici, općenito bi dobro došlo. Stoga su ovakvi susreti presudni.

Gospodarstvenici i lokalni čelnici ne smiju biti na suprotnim stranama. Zajedno trebamo zadovoljavati potrebe svojih građana. Nije predsjednik Josipović slučajno izabrao susret gradonačelnika i poduzetnika za lansiranje krilatice o gospodarstvu važnijem od politike. Doduše, gradonačelnici su danas manje politički nabijani nego prije godinu dana. Kao da su, nakon otrežnjenja od pobjeda na prvom neposrednim izborima, postali svjesni da upravljanje gradom nije politika, nego zanat, da moraju biti sve više menadžeri, a sve manje političari. Tako je politika na dva dana gotovo u potpunosti bila izbačena sa zadarskog skupa na kojem su se nerijetko slagali hadezeovci i esdepeovci, gradonačelnici i poduzetnici. Većina se ujednula rogo boreći protiv središnje vlasti. Ali uglavnom u kuloarima. Rijetki će javno prigovoriti državi jer tako ugrožavaju moguće poslove, odnosno naklonost državnog proračuna.

Jednom sam kukuriknuo i već dvije godine država mi nije riješila nijedan problem – požalio se ‘u offu’ jedan od sudionika na tu vrstu političkog reketa, žaleći nam se na odsutnost državnih dužnosnika koji bi – tvrdi on – trebali čuti što muči ljudje u svakodnevnom gombanju s glomaznom administracijom. Administracija se pak radije bavi sama sobom nego gospodarstvom. Uostalom, lakše je zbrazati saborske fotelje nego donijeti i provesti kvalitetan program izlaska iz recesije. A iz recesije vuku projekti poput prve solarne elektrane u Istri. Gradnju su novigradski gradonačelnik i novigradski Solaris dogovorili upravo u Zadru.

Da bi se iz fondova Europske unije što kvalitetnije mogao povući novac, veliku važnost imaju Zakon o regionalnom razvoju i Strategija regionalnog razvoja Hrvatske, istaknuo je Branko Mučnjak, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva otvorivši tako raspravu na panelu ‘Regionalni razvoj’. U Hrvatskoj postoje velike razlike u društvenoj i ekonomskoj razvijenosti, nastavio je Mučnjak, a Zakon i Strategija o regionalnom razvoju omogućit će svakoj regiji, općini i gradu ravnopravan položaj za nastavak razvoja.

Do 2011. moramo imati što više pripremljenih i gotovih projekata. Nemojte pitati koliko će sredstava biti planirano ili aplicirano, nego obratno. Uvjeravam vas da optimizma ima, potrebni su samo projekti, a novca će sigurno biti – poručio je Mučnjak. Da je Strategija dobar korak naprijed, suglasan je i Branko Grčić, profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu, koji je govorio o izazovima hrvatske regionalne razvojne politike. Naglasio je kako su regionalni razvojni dispariteti vrlo izraženi u Hrvatskoj te da neki od ciljeva moraju podrazumijevati povećanje konkurentnosti te jačanje uloge i odgovornosti velikih gradova za razvoj regija.

Nužno je trećinu ulaganja usmjeriti u infrastrukturu, ljudske resurse i jačanje poduzetništva, i to po formuli ‘3×33 posto’ – naglasio je Grčić te dodao da je uvozno supstitutivna strategija nešto čime je nužno ozbiljno se pozabaviti. U ekonomskoj efikasnosti prednjače gradovi s iznadprosječnom usmjerenosti prema izvozu, nastavio je Mato Crkvenac iz Razvojnog foruma Zagreba koji s kolegom Milanom Deskarem Šarićem radi na metodologiji mjerenja Indeksa ekonomske efikasnosti gradova. U svom istraživanju o gradovima Crkvenac je istaknuo i najuspješnije gradove u 2009. prema broju stanovnika u četiri kategorije. To su Vodnjan, Glina, Sveta Nedelja i Karlovac.

Izdvajao je četiri ključna problema države, a to su nedovoljna sposobnost za planiranje projekata, nepovoljni uvjeti, umiješanost politike i korupcije te cijena kapitala. Gradovi su motor razvoja i trebali bi preuzeti odgovornost za razvoj regija. Projekti gradova ključni su za pokretanje investicija u državi jer ih oni najbrže mogu pokrenuti, a ne velika državna poduzeća – zaključio je Crkvenac.

Regionalni razvoj i energetika tijesno su povezani, naglasila je Kristina Dely predstavivši program Europske komisije ‘Energy cities’ i europsku energetsku politiku te ciljeve europske inicijative ‘Sporazum gradonačelnika’. Teritorijalna kohezija i energetika dvije su vrlo važne stvari koje lokalnim i regionalnim vlastima omogućuju djelovanje na energetskom području – napomenula je Dely i dodala da je Europska komisija shvatila kako ne može postići ciljeve ‘3 x 20’ (20-po-stotno smanjenje stakleničkih plinova, 20-postotno smanjenje potrošnje energije i 20-postotno povećanje potrošnje iz obnovljivih izvora) do 2020. bez sudjelovanja gradova.

Tako je pokrenuta inicijativa ‘Sporazum gradonačelnika’ koju je dosad danas potpisalo otprilike dvije tisuće gradova koji su se obvezali da će 20 posto smanjiti emisiju ugljičnog dioksida do 2020., čime će nadmašiti postavljene ciljeve. U Hrvatskoj je dosad 12 gradova potpisalo Sporazum gradonačelnika: Duga Resa, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Klanjec, Ozalj, Pregrada, Rijeka, Sisak, Velika Gorica, Zagreb i Zaprešić. Dely je istaknula Rijeku kao prvi grad koji je iznio svoj akcijski plan energetski održivog razvitka. Predstavio ga je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. U skladu s EK-ovim preporukama zgradarstvo, promet i javna rasvjeta odabrani su kao ključni sektori za provedbu mjera do 2020., za što se planira otprilike 62 milijuna eura financijskih izdataka, s time da su za javnu rasvjetu predviđeni najmanji financijski izdaci (1,3 milijuna eura), za zgradarstvo 40 milijuna eura, a za promet 21 milijun.

Obavljamo ekološki veoma potrebno posao, ali i pokrećemo važan investicijski ciklus – zaključio je Obersnel. Za dobivanje sredstava iz fondova EU administrativne su prepreke zajednički problem poduzetnika i lokalne uprave. Poduzetnicima je teško zadovoljiti zahtjevne uvjete Europske unije, ali im je još teže nadići probleme koji se stvaraju na lokalnoj i državnoj razini dok pokušavaju osigurati potrebnu dokumentaciju. S druge strane gradonačelnici su se požalili kako je teško boriti se za investicije dok istodobno žongliraju sa sve više upravnih i financijskih obveza.

Imamo sve manje novca da zadovoljimo potrebe građana. To, naravno, stvara teškoće u ostvarivanju ambicioznijih planova kad je riječ o fondovima EU. Za projekte EU nužna su vlastita sredstva, a nama je problem osigurati i projekte koji su prošli na natječaju – rekao je Branko Šalamon, gradonačelnik Čakovačka, grada koji je do sada putem raznih projekata osigurao 3,1 milijuna eura nepovratnih sredstava EU. Da se mnogo više sredstava može osigurati, pokazao je slovenski primjer općine Podčetrtek. Iako ima samo 3.400 stanovnika i samo četvero zaposlenih, ta je općina osigurala 28 milijuna eura nepovratnih sredstava.

Načelnik Petar Misja podijelio je iskustva u planiranju projekata u infrastrukturi, turizmu i ekologiji. Još jedan uspješan primjer jest Poljska. Iwona Chojnowska-Haponik predstavila je kako država privlači strana ulaganja i potiče investicijske cikluse putem aktivnosti Agencije za informiranje i strana ulaganja (PAIZ). – Prioriteti trebaju biti sektori koji generiraju najveću dodatnu vrijednost – savjetuje Chojnowska-Haponik uz napomenu da se investitora treba pratiti i nakon što investira. Kako to izgleda u domaćoj praksi, ispričao je Ante Oštaric iz Paške sirane koja je nakon puno muke uspjela privući sredstva iz fondova EU. Na administrativne probleme nailazili su na svakom koraku pa su sredstva osigurali tek iz drugog pokušaja.

Kako se s lokalnim vlastima može uspješno surađivati, pojavio se Zvonimir Stanić iz tvrtke CARNet. Akademika zajednica sa splitskom lokalnom vlašću izgradila je vrijednu optičku mrežu. Projekt će se preslikati u Rijeku, Opatiju i Pulu. Otkako su se počela procesuirati korupcijska djela, zaposlenici javne uprave ne žele komunicirati s poduzetnicima jer se boje da će završiti u zatvoru. Gradonačelnici tvrde da se od njih često traži nešto što nije u skladu sa zakonom.

Zbog stagnacije investicija i općeg razvoja lokalne općine i gradovi već sada plaćaju cijenu gospodarske krize u zemlji. Koliko su nepovoljni uvjeti koje će lokalne uprave i poduzetnici tek imati na putu dugog i sporoga gospodarskog oporavka, objasnio je u uvodu rasprave na okruglom stolu analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Ako u 2010. javni dug bude na 60 posto BDP-a uz realnu pretpostavku strukturnog deficita od četiri posto i ako se uhvati rast od 2,5 posto, nastavit će rasti jer rast nije dovoljan da pokrije trošak kamata zaduživanja. To će dalje povećavati javni dug. I budu li se brže provodile strukturne reforme i pala cijena podmirivanja duga, do 2013. javni bi dug mogao dosegnuti od 75 do 80 posto BDP-a. To znači da ne zadovoljavamo kriterije eurozone, zbog čega će uvođenje eura vrlo dugo trajati – rekao je Stojić.

Koliko će se ti nepovoljni uvjeti prelomiti na ledima poduzetničkih projekata i lokalnih uprava? Raspravu gradonačelnika i poduzetnika vodili su Davor Žmegač i Miodrag Šajatović. Gradonačelnik Zadra Zvonimir Vrančić rekao je da se nada kako će sljedeća godina za Zadar ipak biti malo bolja od ove: – Ako se Zadru dogodi jedna velika investicija, riješit ćemo mnoge probleme. Ove je godine Grad imao samo jednu veliku investiciju, ali zato ih za sljedeću godinu planiramo nekoliko u ukupnom iznosu od 50-ak milijuna kuna. Budućnost temeljimo na gradnji Luke Zadar i projektu poduzetničke zone u njezinoj neposrednoj bližini, za što pripremamo svu dokumentaciju. I prošle i ove godine sigurno smo usporili razvoj, ali od 2011. oporavljat ćemo se. Rješenje je u internacionalizaciji gradova i većoj regionalnoj suradnji – bio je optimističan Vrančić.

Za razliku od njega, koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić smatra da Koprivnicu čeka teži put: – Uspjeli smo sačuvati radna mjesta. Cilj nam je sada zadržati kvalitetu života građana, što će biti teško, ne znam hoćemo li uspjeti u tome. Nisam optimističan u vezi s krizom. Građani ne troše, kafići su prazni, zatvaraju se butici, a otvaraju kineske prodavaonice. Moramo osvijestiti koliko imamo jer predviđanja kratkoročno nisu održiva, a dugoročno su katastrofična. Moramo misliti na djecu i pokušati preokrenuti trendove – rekao je Mršić.

Dovoljno je vidjeti što nam se događa i kakav je trend u proračunima. Godine 2009. pali smo 15-ak posto, ove godine još pet posto. Vjerujem da će tako biti i iduće godine, i to ako budemo imali sreće. Trebamo trošiti onoliko koliko imamo, to mora biti nit vodilja u idućoj godini – jasan je bio Flego. Predsjednik Uprave Jadran Galenskog Laboratorija Ivo Usmiani veliki problem koji sprečava brži napredak gospodarstva vidi u tome što se država nije fokusirala na pokretače rasta i izvoznike. Usprkos tomu JLG jest uspješna priča koja raste više od 25 posto na godinu, među ostalim i zahvaljujući potpori HBOR-a koji je prepoznao izvoznu orijentaciju i pratio rast kreditima za obrtna sredstva.

Primjer uspješne suradnje između privatnog i javnog iznijio je Hrvoje Prkačin iz Europlakata, tvrtke iz oglašivačkog sektora, koji je pretrpio golem pad u recesiji: – Naš model partnerstva najzdraviji je projekt javno-privatnog partnerstva: mi dajemo opremu, grad daje prostor, snosimo rizik, a od reklamiranja 15 posto prihoda dajemo upravi. Taj model može se primijeniti na investicije i druge sektore, može se uspješno preslikati.

Velike probleme u funkcioniranju javno-privatnog partnerstva prouzrokuje paraliza javnih radnika zbog brojnih uhićenja koja u posljednje vrijeme pune novinske stupce. Naime, otišlo se iz krajnosti u krajnost, pa kad su institucije počele raditi svoj posao i procesuirati korupcijsku dijelu, zaposlenici javne uprave prestali su komunicirati s poduzetnicima jer se boje da će završiti u zatvoru. – Loše je što zbog toga čeka mnogo dobrih projekata. Ljudi misle da je bolje ništa ne raditi da ne bi upali u probleme. Sve tvrtke čiji naziv počinje slovom ‘H’ ništa ne rade. A ja ne znam kako da se nađem s gradonačelnicima, gdje i pred koliko svjedoka, što raditi, jer ne zna se što je komu dopušteno – rekao je Prkačin.

Gradonačelnik Vrančić iznio je stranu lokalne uprave: – Da budem iskren, od nas se često traži nešto što nije u skladu sa zakonom. Došlo je do toga da u šetnji Kalelargom nije dobro da se sastajem s ljudima koji imaju poslovne ambicije. Treba osloboditi investitore, investicije, ubrzati izdavanje građevinskih suglasnosti, smanjiti birokraciju. Međutim, Grad mora gospodariti i ne smije olako prepustiti odlučivanje – rekao je zadarski gradonačelnik.

Komuniciranje s građanima postao je poseban izazov u vremenima u kojima su se proračuni u lokalnim upravama smanjili, u kojima je realizacija projekata, ali i mogućnosti financiranja iz drugih izvora, ograničena jer i u takvim uvjetima gradonačelnici žele u novu izbornu utrku ući s dobre startne pozicije. Kao što je objasnio Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tada su ključne povratne informacije koje daju građani. – Građani često nisu dovoljno upoznati s projektima koje su gradonačelnici realizirali. Zanimljivo je da zato mnogo znaju o projektima koji za njih zapravo nisu važni – rekao je Bagić.

Zinka Bardić iz Madison Consultinga kao rješenje za neposredno komuniciranje s građanima ističe suvremenu tehnologiju: internet i društvene mreže. Važni su jer ih upotrebljavaju današnji birači, ali i mladi ljudi koji će to tek postati. Na primjeru Rijeke pokazala je kako njezin gradonačelnik Obersnel s građanima učinkovito komunicira online. – Dobar je primjer gradonačelnikovo uključenje u grupu na Facebooku da bi pročitao mišljenja ljudi o uvođenju noćnih autobusnih linija. Nakon toga taj je problem učinkovito riješen – rekla je Bardić.

Velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić i Domagoj Bebić iz Quintana komunikacija govorili su o uvođenju e-pisarnice s pomoću koje građani mogu u svakom trenutku provjeriti u kojoj je fazi nalazi rješavanje njihova predmeta u gradskoj upravi. – Sve više gradova na svojim stranicama nudi različite razine online pristupa svojih usluga. Obveza je lokalne samouprave da se koristi digitalnim tehnologijama i s pomoću njih poboljša usluge. Ne uvedu li se te tehnologije, uprava će se kritizirati – rekao je Bebić istaknuvši da se su ljudi koji se koriste suvremenim tehnologijama manje cinični prema lokalnoj samoupravi i više joj vjeruju.

Naravno, uvijek postoji mogućnost zloupotrebe u obliku npr. stranačkoga ‘klikanja’ i organiziranog komentiranja. Međutim, kaže Bebić, i ta je utakmica poštena. – I da imate stotinu aktivista koji pišu lijepe komentare, na internetu nema kontrolirane komunikacije – objasnio je Bebić. Kad se industrije zatvaraju, regija na neki način umire, upozorenje je Manfreda Wehdorna sa Sveučilišta u Beču, koji je otvorio posljednji panel ‘Brendiranje u funkciji razvoja’ na 2. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika.

Govoreći o industrijskoj arheologiji kao alatu za regionalni razvoj, Wehdorn je na nizu inozemnih primjera, kao što je onaj iz Italije gdje je bivši stočni sajam pretvoren u kulturni centar, pokazao kako se pojedini objekti koji propadaju mogu prenamijeniti primjerice u stambene zgrade muzeje ili hotele i tako znatno utjecati na stanje cijele regije. – Potencijal industrijske baštine u Hrvatskoj nije prepoznat, resursi nisu iskorišteni i osuđeni su na propadanje, no treba naglasiti kako interes aktivno raste – nastavio je Wehdornovu tezu Goran Arčabić iz Muzeja grada Zagreba, koji je izlaganje temeljio na industrijskoj baštini kao kulturnom kapitalu i regionalnom potencijalu.

Izdvojio je i nekoliko kulturnih dobara na području Zagreba koja se mogu prenamijeniti, kao što su prvi zagrebački Paromlin, Tvornica Gredelj i Gradska klaonica. – Nije dovoljna osviještenost o iskorištavanju potencijala kulturne baštine. Prevelik je utjecaj tijela državne i lokalne vlasti, a javnost se isključuje uz procesa. Stoga treba razviti svijest o kulturnoj baštini, educirati, primijeniti inozemna iskustva, donijeti strategiju upravljanja i raditi na umrežavanju – zaključio je Arčabić.

Feđa Vukić, profesor na Studiju dizajna zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, završio je konferenciju predavanjem o identitetom sustavu grada te iznio nekoliko ključnih poruka gradovima, odnosno šest koraka do uspjeha. – Zaboravite četverogodišnji mandat. Nužne su stategijske odluke, vizija i misija, a ključan politički konsenzus. Shvatite neizbježno, budite realni, povezujte dosad nepovezano, posve se uključite u projekt i omogućite razvoj svima. Trebamo razmišljati o gradu s identitetom – zaključio je Vukić.