PILETINA Koka, prva u Hrvatskoj, s Perutninom se bori za regiju

Tržište pilećeg mesa u Hrvatskoj jedno je od rijetkih koje nudi transparentnu sliku odnosa snaga. Samo su dvije tvrtke dominantne – varaždinska Koka, koja je u sastavu Vindije, i Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec. U 2009. proizvedeno je gotovo 44 tisuće tona mesa, a uvezeno još 12 tisuća tona. No, upravo bismo s uvozom trebali biti na oprezu, upozorava čelnji čovjek Pipa Predrag Šegović.

• Najveći problem je uvozno meso nekontroliranog podrijetla. Pozdravljamo poteze inspekcije iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka koja najavljuje promjene na području mesa i mesnih prerađevina koje će onemogućiti nelojalnu konkurenciju i hrvatskom potrošaču zajamčiti zdravu, sigurnu i sljedivu hranu – kaže i dodaje jednu zanimljivost, naime, da na ovom tržištu, osim takvog uvoza, problem crnog tržišta nije pretjerano ozbiljan.

Vrijednost hrvatskoj tržišta pilećeg mesa je 1,2 milijarde kuna, koliko je u prošloj godini varaždinska Koka ostvarila prihoda. Gotovo 200 milijuna tih prihoda ostvareno je izvozom, a otprilike trećina prodajom purećeg mesa i prerađevina, tako da je nekih 700 milijuna kuna Koka pribavila na domaćem tržištu od pića, što je 60 posto tržišnog udjela te je time neosporni vladar, što namjerava postati i na tržištu bivših jugoslavenskih zemalja na koje je stari iskusni lisac Dragutin Drk bacio oko.

Doduše, direktor Koke je Nenad Klepač, ali opće je poznato da je Drk igrač staroga kova koji sve drži pod kontrolom, za razliku od također starog lisca Romana Glasera, predsjednika Uprave Perutnine Ptuj koji prvom čovjeku Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec Predragu Šegoviću daje malo više ‘slobode’, iako i Glaser poput svoga kolege sve drži pod okom i ima viziju napretka. Sa 275 milijuna kuna prihoda Pipo pokriva 20-ak posto tržišta, dok je ostatak raspoređen na uvoznike trgovaca lance Metro, Euro Alfu i Agrorijeku.

Tako je bitka za Hrvatsku dobivena i Koka može mirno spavati, no ako se pogleda malo šire, više se i ne vodi bitka za Hrvatsku, već se kreće u osvajanje tržišta Srbije, ali i Bosne i Hercegovine i Makedonije na kojemu joj je glavni konkurent Perutnina Ptuj. Iako su mnogi kritizirali koncept upravljanja, pa i investicija Vindije primjerice u Koku, Drk je pokazao da ima viziju, štoviše, i u samoj krizi rukovodio se filozofijom ulaganja kao obranom od recesije. Tako su u svibnju prošle godine pokrenuli proizvodnju pilećeg mesa u vojvodanskom Plandištu i tvornicu stočne hrane u Valjevu najavili snažniju prisutnost u Srbiji, a znatne regionalne investicije Vindija planira ostvariti i na području Bosne i Hercegovine, posebice gradnjom peradarske farme u Brčkom te kupnjom industrije mesa u kojoj će biti ustrojena proizvodnja.

Ali i Perutnina Ptuj, osim čakovečkog Pipa, kupila je u Srbiji Topiko iz Bačke Palanke, prisutna je i sa svojom kompanijom u Brezi kod Sarajeva, a partner je i s tvrtkom Poljoprivreda kod Bosanske Dubice.

Kod kuće pak Koka je prošle godine investirala u novu tvornicu koja se prostire na 2.500 četvornih metara, vrijednu 137 milijuna kuna, kako bi povećala izvoz za 50 posto, što je lani zaista i ostvarila. Sa svojim markama nema problema oko plasmana na tržištu, dok su se u Perutnini Ptuj Pipo odlučili da proces malo unaprijede. Osim otvorenog distributivnog centra u Zagrebu prošle godine, vrijednog 30 milijuna kuna, Pipo je u lipnju ove godine dao dodatni zamah prodaji investiravši približno sedam milijuna kuna u 23 distributivna vozila, ali ni proizvodnja nisu sjeđela prekriženih ruku. Oko sedam milijuna kuna investirano je i u novu tehnološku liniju za proizvodnju pilećeg mesa u kontroliranoj atmosferi te je tako Pipo, tvrde u toj tvrtki, postao prvi proizvođač pilećeg mesa u široj regiji koji je uveo takav način proizvodnje. Osim toga, planira proizvodnju i bioplina od bioloških ot-padaka čime će ostvariti uštede u energiji. Ima organiziranu integriranu proizvodnju pilećeg mesa i proizvoda od pilećeg mesa za pripremu svježeg, smrznutog i mariniranog mesa te menih proizvoda Made in Croatia. Sama proizvodi krmnu smjesu, ima 705 zaposlenih i gotovo 80 kooperanata, a razvijajući svoje marke surađuje i s nekim trgovačkim lancima, pa Šegović kaže da Skupina Perutnina Ptuj veliku pozornost pridaje i segmentu razvoja robne marke.

• U svojim poslovnim procesima imamo implementiranu i razvojno-istraživačku skupinu koja u skladu s najnovijim trendovima razvija tehnologije proizvodnje proizvoda od pilećeg mesa, odnosno tehnologije povezane s proizvodnjom, skladištenjem i distribucijom – kaže Šegović.

Od 2006. g. u Hrvatskoj raste proizvodnja i potrošnja pilećeg mesa. Tržište je nadograđeno a kod potrošača je došlo do promjene vrijednosnih kriterija. Potrošači sada na prvo mjesto, kaže, stavljaju zdravlje, pažljivije čitaju deklaracije na proizvodima i sve veću važnost pridaju podrijetlu proizvoda. U porastu su bioprodukti i funkcionalna hrana, trendovi ‘light’, ‘sigurno’, ‘manje masti’, ‘bez konzervansa i aditiva’, s dodatkom vitamina, minerala, dijetalnih vlakna i probiotika. Inače, konzumacija pilećeg mesa u svijetu raste iz godine u godinu. Tako je od 1980. godine do 2005. godine potrošnja mesa porasla s 30,4 na 41,4 kilograma po stanovniku. Najveći rast bilježe zemlje razvijenog svijeta. U potrošnji piletine na svjetskom tržištu od 1960. godine bilježi se trajni rast potrošnje peradi. Godine 2005. potrošnja je bila 30 kilograma (1960. godine 12 kilograma), a prema prognozama do 2025. godine porast će na 35 kilogram po stanovniku na račun smanjene potrošnje svinjetine i govedine. U takvoj situaciji posluju i Koka i Perutnina Ptuj Pipo. No, pogledamo li stanje u slovenskoj tvrtci-majci, Perutnina Ptuj izvozi polovinu svoje proizvodnje, dok u Sloveniji ima tržišni udjel od čak 60 posto, a taj podatak, kao i oni prije spomenuti, zapravo govore o tome da su dvojica starih vukova – Dragutin Drk i Roman Glaser – iako različitim stilom upravljanja kompanijama vođeni istom vizijom – ulagati na novim područjima, čak i u vrijeme recesije kad se toga mnogi članovi poslovne zajednice groze. Zasad je Glaser još u vodstvu, ali valja napomenuti da Vindijine kompanije bilježe brži rast pa će ta utakmica i u budućnosti biti vrlo zanimljiva.