Bitka za fotelje zasjenila predizborna obećanja o jačanju ekonomije

Umjesto rada na realizaciji predizbornih obećanja o povećanju standarda i stvaranju povoljnijega poslovnog ozračja među političarima dominira vatrena retorika kao predigra za zauzimanje što boljih pozicija u formiranju postizbornih koalicija, a za to vrijeme broj nezaposlenih koji je premašio pola milijuna nastavlja rasti.

Problema u odnosima tih dviju stranaka je mnogo. Tako lider SNSD-a Milorad Dodik u svom bahatom i sirovom stilu poručuje da neće u vlast sa SDP-om i njenim čelnikom Zlatkom Lagumdžijom jer smatra da je ‘SDP stranka sumnjivih namjera’, prešućujući pritom da je ta stranka dobila najveći broj glasova građana BiH! U SDP-u također ne ostaju dužni, pa uzvrataju da ih ne zanima formiranje vlasti s onima koji ne priznaju neupitnost države BiH i ne žele snažniji angažman na europskom putu što podrazumijeva ozbiljne ustavne promjene, a njima se SNSD protivi i želi da ih u potpunosti blokirati.

S obzirom na takva stajališta iluzorno je očekivati da će bilo kakva vlast na državnoj razini biti ‘skrojena’ prije početka iduće godine. Potvrdio je to i sam Dodik koji očekuje da BiH dobije novo Vijeće ministara tek u veljači 2012. godine! Prvi čovjek SNSD-a također poručuje da neće podržati Lagumdžiju za novog mandatara Vijeća ministara, a njega je za tu poziciju već predložila njegova stranka.

• Mislim da bi sljedeći predsjedavajući Vijeća ministara trebao biti iz reda hrvatskog naroda. Lagumdžija neće dobiti našu podršku, podržat ćemo Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH – naglasio je Dodik.

No, Čović zasad nema podršku SDA, koja u Predsjedništvu BiH ima svog člana Bakira Izetbegovića čiji će glas biti presudan za izbor novog mandatara, s obzirom na to da uz njega u ovom tijelu koje bira novog premijera sjede SDP-ovac Željko Komšić i SNSD-ovac Nebojša Radmanović. Za izbor mandatara potrebna su dva glasa.

Predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da kad je riječ o mandatari Vijeća ministara ne postoji obavezna rotacija prema nacionalnosti, nego je to stvar političkih dogovora.

• SDP i SNSD ipak trebaju voditi računa i o tome – kazao je Tihić i dodao kako je spreman sarađivati i s HDZ-om, ali da neće pristati ni na kakve ujedne i priče o Mostaru kao o stolnom gradu Hrvata, jer su ‘Mostar i svi drugi gradovi u BiH i hrvatski i srpski i bošnjački’.

Na sve to predsjednik SDP-a Lagumdžija odgovara da unatoč svemu u ustavne promjene treba krenuti odmah, ali da će biti problema s političkim snagama koje smatraju da taj proces treba zaustaviti. Lagumdžija takav scenarij naziva ‘planom A’. Ne bude li ga moguće realizirati, najavljuje se ‘plan B’ koji podrazumijeva brzo formiranje i snažniji rad Vlade FBiH te kantonalnih Vlada, u čijem formiranju SNSD nije važan činitelj.

• Za SDP to je prioritetni plan – plan A, i SDP će vrlo brzo početi osnivati kantonalne i federalne vlade, a kad je riječ o državnoj razini nećemo pristati na trule koalicije – rekao je Lagumdžija.

Tako se politički bosanski lonac sve više zakuha, a čini se da nitko ne mari za to što broj nezaposlenih raste i što je odavno premašio broj od pola milijuna. Također, nitko se ne obazire i na dramatican pad stranih investicija, koje su u ovoj godini najniže od završetka rata 1995. godine.

Koliko je ekonomija gurnuta u stranu, najbolje se moglo vidjeti na nedavno održanoj Konferenciji Sarajevske burze. Za razliku od sličnih događaja u prethodnim godinama, u prvom redu, ni na otvaranju nije bilo gotovo nikoga iz političkog vrha, iako je tema konferencije bila i više nego zanimljiva, upravo za predstavnike vlasti. S naslovom ‘Kapitalne investicije i tržište kapitala u FBiH’ čelnici burze izabrali su vjerovatno najaktivniju ekonomsku temu u ovom trenutku, ali je tajnog bio loš. Svega dva dana poslije izbora, nitko od ključnih donositelja odluka nije imao političke mudrosti da se umjesto foteljama pozabavi realnim mogućnostima razvoja.

Generalni zaključak konferencije, koji je ostao u sjeni postizborne političke kafkofinije, ističe da u širokom spektaru modela financiranja projekata u energetici i infrastrukturi treba birati one koji će imati najbolje ukupne efekte na domaću ekonomiju.

• U svjetlu tog opredjeljenja model financiranja putem tržišta kapitala treba uzeti obzirno u razmatranje i koristiti njegove prednosti i na dobrobit razvoja domaćeg tržišta kapitala – poručeno je s konferencije.

Zasad se na tome i ostalo. Među političarima i dalje nema govora o bilo kakvoj emisiji obveznica za financiranje najavljenih projekata, već se i dalje razmišlja i govori samo i isključivo o dizajnu kredita. Pritom političari svjesno zaboravljaju kako gotovo milijardu eura već odobrenih kredita leži neupotrebljeno na raznim računima, a na njih se plaćaju penali zbog njihova nekorištenja. Međutim, i o tom se govori sve manje. Ekonomija trenutačno jednostavno nije u trendu među političarima, naročito onima koji su i dalje u ekstazi nakon dobrih izbornih rezultata. U takvom ozračju, očekivano je da BiH očekuje turbulentno razdoblje. To će se prije svega očitovati kroz napete političke odnose, ali će se najviše osjetiti na daljnjem padu standarda stanovništva. Standard, naime, ne može rasti bez investicija, naročito inozemnih. Novac, naravno, traži stabilnost, a nje teško da će biti u situaciji kada najjače stranke u BiH nemaju nijedan element koji ih može povezati kako bi što prije oformili vlast i počeli borbu protiv nezaposlenosti, siromaštva i bespovratnosti koji su zasigurno i bili ključni razlozi zbog kojih je na posljednje izbore izazao najveći broj glasača u proteklim desetljeću.