Hvatanje globalnih divova

Poredbi s drugim telekom tvrtkama vrlo dobar rezultat. Peto mjesto na ljestvici najvećih ICT tvrtki drži Siemens koji je pao ispod milijarde kuna prihoda uz pad dobiti od čak 76,8 posto. Dominaciju telekom tvrtki u prihodima ukupnog ICT sektora pojačavaju i Optima i Metronet. OT – Optima Telekom svestao se na deveto mjesto s ostvarenim prihodom od 458,378,828 kuna, a Metronet je 16. s upola manjim ukupnim prihodom (213,193,698 kuna). Impresivna stopa rasta prihoda od 32,58 posto u odnosu na godinu prije Iskon Internetu, kompaniji koja je od projekta nekolicine entuzijasta izrasla u suvremenu telekomunikacijsku kompaniju, bila je dovoljna za smještaj na 22. mjesto rang-liste ICT kompanija. Hrvatske boje među najvećima brani M SAN grupa, koja je zauzela treću poziciju, i sistemski integrator King ICT, također u vlasništvu Stipe Matića. Najveći domaći sistemski integrator Combis, koji se prema prošlogodišnjem ukupnom prihodu svrstao na 12. mjesto, tijekom ove godine prešao u okrilje HT-a koji će sada dodatno učvrstiti svoju lidersku poziciju integracijom IT i telekom usluga, ciljajući posebno na poslovni sektor.

Među velikim globalnim IT korporacijama na hrvatskom tržištu najbolje stoji IBM, na 13. mjestu, koji je ostvario 230 milijuna kuna prihoda uz rast od 17 posto i rast dobiti od 150,7 posto, na 30,8 milijuna kuna. Iako su to, u recesijskim uvjetima, rezultati za pohvalu, nadmašio ga je Oracle koji je zabilježio rast prihoda od 55 posto (na 150 milijuna kuna) i rast do.

Tri najveća pružatelja IT usluga u Hrvatskoj prema prihodima u 2009., koja su očito motor daljnjeg rasta tog sektora, bila su Siemens, Combis, King ICT, a među prvih pet našli su se i IBM i Apis IT. To ih je dovelo i među prvih 16 na listi 200 najvećih ICT kompanija.

Gospodarska kriza koja se preliša na domaći informatičko tržište u četvrtom kvartalu 2008. i tijekom prošle godine snažno je utjecala na pad potražnje u svim potrošačkim segmentima s velikim naglaskom na javni sektor, kućanstva i većinu korporativnog sektora. A IT potrošnja bankarskih institucija i telekomunikacijske industrije u 2009. zabilježila je umjereniji pad – komentirao je Boris Žitnik, direktor analitičke kuće IDC Adriatics.

Recesija je najviše pogodila isporuku hardvera. Pri tome najviše je pogodena prodaja ispisnih uređaja (HCP), čak 40,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, i osobnih računala, s padom od 38,9 posto. To je pogodilo i isporučitelje opreme, posebno trgovce, zbog čega su se i najveći igrači na tom tržištu HGspot i Vemil našli pred propašću uz pad prihoda od 50 do 60 posto. Dok se HGspot, koji je u prošloj godini zabilježio gubitak od gotovo 50 milijuna kuna, sada na izgled uspješno restrukturira, Vemil (sada Vrban informatika) završio je u stečaju s 37,2 milijuna kuna gubitka (-5.222,2 posto). IT tržište u prošloj je godini bilo ‘tržište kupaca’, konkurentska utakmica zaoštrene je i cijene su se drastično snizile, zaključio je Boris Žitnik.

Isporuka osobnih računala, tržište na kojem u Hrvatskoj vlada Hewlett-Packard, prošle se godine smanjila za 25 posto u odnosu na godinu prije, s nešto više od 256 tisuća isporučenih jedinica. Istodobno taj pad je u Srbiji bio 20 posto, a u Sloveniji 15 posto. Kriza je najviše pogodila segmente stolnih računala i x86-po služitelja, u kojima se najviše osjetio nedostatak većih projekata u državnom i korporativnom sektoru.

S IT potrošnjom od 248 dolara po stanovniku Hrvatska je lani dosegla 29,8 posto od prosječne IT potrošnje ‘per capita’ u EU 27. Mnogo je zaostajala za razvijenim skandinavskim zemljama, primjerice Danskom (1.953 dolara) ili Švedskom (1.534 dolara), ali bila je ispred Poljske (215 dolara), Bugarske (142 dolara) i Rumunjske (71 dolar). Udio Hrvatske u ukupnoj IT potrošnji u jadranskoj regiji bio je 33 posto. IDC očekuje da će informatička potrošnja i u ovoj godini zabilježiti skromniji pad (od otprilike 0,9 posto), a u idućih će pet godina rasti prosječnom godišnjom stopom od 7,1 posto i dosegnuti brojku od 1,57 milijardi dolara u 2014. Od 2011. do 2014. potrošnja bi trebala bilježiti prosječnu godišnju stopu rasta od 8,4 posto, procjenjuju u IDC-u.

IT tržište u Hrvatskoj pogodeno je recesijom 2009./2010., no usporavanje je, srećom, koncentrirano na gospodarske vertikale koje tradicionalno ne utječu previše na IT – rekao je Žitnik dodajući da veliki ulagači u IT, poput telekomunikacijskog i bankovnog sektora, i dalje bilježe impresivne poslovne rezultate i, što je najvažnije, neće nikako moći odgoditi važna ulaganja u IT za dodatnih godinu dana.

Hrvatski javni sektor najveći je ulagač u IT usluge s tržišnim udjelom od 22,8 posto. Na drugom je mjestu financijski sektor s udjelom od 21,2 posto, a slijedi sektor telekomunikacija s 19,8-postotnim udjelom u ukupnoj potrošnji na IT usluge. Među pojedinim uslugama najveći tržišni udio prema prihodima, od 14,8 posto, prošle je godine držala kategorija integracije sustava. Slijedi usluga razvoja prilagođenih aplikacija s 14,4 posto te savjetovanje i prilagodba s 13,5 posto.

Ti su podaci dobar orijentir u kojem smjeru pušu povoljni vjetrovi u ICT svijetu. Da bi se uhvatio što veći i što profitabilniji dio kolača, treba se okrenuti uslugama i integraciji, što je zorno pokazao i tržišni lider HT. Unatoč recesiji takvi će se potezi vjerojatno honorirati na idućoj ljestvici najvećih ICT tvrtki.