Home / Informacije / Stambeni kredit

Stambeni kredit

U događajima i vijestima Lider traži ono što drugi ne vide. Povezivali smo podatke iz makrookruženja i mikrookruženja u nove trendove na tržištu. Hrabro, ali vrlo točno, prognozirali smo kretanja raznih sektora, kao i cjelokupnoga gospodarstva.

Kao tjedniku nije nam se jednom dogodilo da su priču koju smo već imali spremnu za novi broj Lidera drugi mediji objavili prije nas. No klasično ‘ganjanje ekskluziva’ Lideru nikad nije bio prioritet. Mi smo smišljali ‘svoje’ ekskluzive.

Ne, naravno, nikad nismo plasirali izmišljene informacije, nego smo u događajima i vijestima koje su stizale iz gospodarstva tražili nešto što drugi ne vide. Povezivali smo podatke iz makrookruženja i mikrookruženja u nove trendove na tržištu, hrabro, a – kao što se može vidjeti nakon pet godina rada – i vrlo točno prognozirali kretanja raznih sektora, kao i cjelokupnoga gospodarstva. Često smo predlagali i Vladi i poduzetnicima što i kako napraviti, a objavili smo i niz savjetodavnih tema: kako povećati prodaju, kako pregovarati, pronaći strateškog partnera, kako uspjeti na stranim tržištima, rezati troškove, održati kvalitetu, motivirati zaposlenike, ali i u što investirati i gdje potražiti priliku za uspjeh.

Teško je nakon 261 broja izdvojiti samo nekoliko tema u kojima smo nešto otkrili prije drugih, no svakako možemo nabrojati nekoliko koje su imale velik odjek u javnosti. Prva prava ekskluziva koju je Lider objavio izašla je vrlo rano, u 24. broju, kad smo pisali o preuzimanju najveće domaće farmaceutske kompanije – Plive.

Pravilnom interpretacijom događaja na Zagrebačkoj burzi došli smo do priče o najtežoj rundi Željka Čovića, tadašnjeg predsjednika Uprave Plive, jer nakon objave loših rezultata poslovanja u osam je radnih dana Plivinim dijonicama ostvaren promet veći od 200 milijuna kuna. Tragom toga prije svih doznali smo i da su u igri preuzimatelja islandski Actavis i izraelska Teva, a dva tjedna je poslije predsjednik Uprave Actavisa Rober Wessman u intervjuu za Lider najavio opciju neprijateljskog preuzimanja. Prateći događaje u tom sektoru, dobro smo prognozirali i što će se s domaćim farmaceutom dogoditi nakon Tevina preuzimanja Barra. Zapamćen će zasigurno ostati i intervju s Antom Markovićem, posljednjim premijerom SFRJ-a, koji smo objavili u veljači prošle godine.

U ekskluzivnom razgovoru ‘čovjek za krizna vremena’ koji je prije dvadeset godina predstavljao svoj program izlaska iz krize jugoslavenskom političkom vrhu otkrio je Lideru kako bi riješio krizu u kojoj se Hrvatska danas našla. Neke od ideja koje je Marković iznio u intervjuu uključivale su rezanje proračuna za najmanje 20 posto, uvođenje pristojbi na uvoz, poticanje izvoza, smanjenje PDV-a i zamrzavanje plaća. Čovjek koji godinama nije istupao u javnosti objasnio je i da kapitalizam više ne može ostati isti, no da je nužno sačuvati tržište, a gotovo sve drugo treba promijeniti – u prvom redu vlasničku strukturu. Bolje je da proračun smanji Vlada nego stihija – rekao je Marković, no čini se da njegova poruka nije doprla do vladajućih.

Prvi smo u Lideru upozoravali na obmanu na Forexu, i to još u srpnju prošle godine, a ta je priča ovih dana u fokusu javnosti zbog uhićenja 13 osoba koje su sudjelovale u piramidalnoj prijevari trgovanjem devizama putem Forexu. U trenutku pisanja tog teksta 400 je ulagača izgubilo 70 milijuna kuna, a danas se procjenjuje da je šteta prouzročena lancem sreće na deviznom tržištu dosegnula 110 milijuna kuna.

Lider je vrlo rano, prije nego što su problemi postali vidljivi, upozoravao i na signale neličivnosti gospodarstva. Povod je bila informacija iz bankarskih krugova o povećanju stopa rezervi za loše i nenaoplate plasmane. Tako smo pronašli tvrtke koje se bave naplatom potraživanja (Coface, Cordyline i Prvi faktor) i upozorili na poslovne prilike koje taj segment nudi. Rastućim biznisom nazvali smo utjerivače dugova bez bezbolskih palica, i to još u prosincu 2005., kad smo upozorili na outsourcing – naplate potraživanja kao poslovnu priliku zbog potrošačke neumjerenosti i sve veće nediscipline plaćanja u poslovnom sektoru.

Lider je prvi otkrio da će naplata potraživanja postati odličnom poslovnom prilikom zbog potrošačke neumjerenosti i sve veće nediscipline plaćanja u poslovnom sektoru.

U ekskluzivnom intervjuju ‘čovjek za krizna vremena’, koji je prije dvadeset godina predstavljao svoj program izlaska iz krize jugoslavenskome političkom vrhu, otkrio je Lideru kako bi riješio sadašnju krizu i sve veće nediscipline u plaćanju u poslovnom sektoru.

Također, u zlatno doba 2008., dok je gospodarstvo raslo i dok su svi napredak vezali uz zaduživanje, otkrili smo prve signale krize na tržištu kredita. Dok su se još svi pouzdavali u bankarske kredite, Lider je pisao o hlađenju tržišta, iako nije jedan bankar to nije htio priznati, i pomnom odabiru klijenata kojima će se krediti odobriti te trendu rasta štednje.

Još jedna točna prognoza iznesena je u lipnju 2006. u temi tjedna ‘Ulaganje s velikim profitom – bum nekretnina još tri godine’. Točno smo procijenili koliko će se dugo održati eldorado u poslovanju nekretninama i građevinarstvu u Hrvatskoj, a dobrom prilikom očijenili smo i gradnju parkirališta na rubnim dijelovima Zagreba. Upozoravali smo na to da će biznis s nekretninama cvjetati dvije do tri godine, što se poslije pokazalo točnom prognozom kad su se u proljeće 2009. građevinari počeli suočavati s velikim problemima: padom tržišta, težim dolaskom potrošača do kredita za kupnju stanova, a stali su i veliki infrastrukturni projekti.

Kao trend uočili smo i tragače za hrvatskim tvrtkama s izvoznim potencijalom i provali ih export-hunterima u skladu s Liderovom vječnom mantrom: u izvozu je spas. Bio je to jedan u nizu tekstova u kojima smo naglašavali koliko je izvoz važan za gospodarstvo i jedan od tekstova u kojima smo savjetovali na koja tržišta izaći i s kojim partnerima.

Točno smo prognozirali koliko će se dugo održati eldorado u poslovanju nekretninama i građevinarstvu u Hrvatskoj.

Objavio je kraj pada, ali i početak stagnacije. ‘Radikalno protiv nelikvidnosti – PDV na naplaćeno, a ne fakturirano’ Liderov komentator Ivica Grčar iznio je tezu da bi država, kad bi državni priljev poreznog novca ovisio o naplaženoj realizaciji, a ne samo fakturiranoj, vrlo brzo uspostavila mehanizme za ubrzavanje svih oblika naplate.

Odmah nakon objave teksta ministar financija Ivan Šuker nazvao je glavnog urednika Lidera da bi mu, ne baš lijepim rječnikom, objasnio kako Lider potkopava financijsku nestabilnost zemlje. Na to smo samo uzvratili: ‘Ne mi, nego Ministarstvo financija.’

Nismo jedino to ‘pri-govorili’ Ministarstvu financija. Naime, kad je ministar Šuker objavio primjenu nabrzuinu donesenoga kriznog poreza, pronašli smo rupu u zakonu i prvi objavili kako na točno šest tisuća kuna uopće ne treba platiti krizni porez. Naime, zbog nedorečenosti teksta Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke taj je iznos ostao izvan zakona.

S obzirom na argumentirane kritike ekonomskih političkih stručnjaci su imali povjerenja u Lider, zbog čega su nam otkrivali svoje prognoze i stajališta. Tako je, primjerice, glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić u intervjuu za Lider objavio zašto je on prvi prognozirao pad BDP-a, a guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski najavio je kraj pada, ali i početak stagnacije gospodarstva, i to na razini nižoj nego 2009.

Kritike i prijedlozi Na vrijeme smo upozorili na buđenje inflacije i rast cijena, ali i na pojavu deflacijske spirale, za nacionalnu ekonomiju jednako opasnu poput inflacijske, a objašnjavali smo i mnogo drugih termina važnih za ekonomiju i biznis poput npr. aglacijske (porast cijene hrane zbog veće potražnje za hranom i upotrebe hrane kao alternativnog izvora energije).

Otkrivajući trendove koji poduzetnicima mogu pomoći u poslovanju, iznosili smo i stajališta stručnjaka, ali i svoja razmišljanja o npr. ekološkom uzgoju hrane, u koji su se mnogi zaključili kao izvor sigurne zarade, naglašavajući da domaća ekoprodukcija ne može napuniti nijedan supermarket.

Dok su sve oči bile uprte u turističku sezonu kao slamku spasa domaćega gospodarstva, prvi smo donijeli rezultate satelitske bilance hrvatskog turizma koja je pokazala kako zemlja od ‘strateški najvažnije grane’ turizma ostvaruje upola manje nego što se mislilo. No isto smo tako predložili 20 turističkih mjera za spas Hrvatske od sloma.

Nismo bili tu samo da kritiziramo i upozoravamo. Nudili smo i rješenja problema. Nakon niza novinskih napisova o ovogodišnjem proračunskom deficitu koji je narastao na 14,5 milijardi kuna predložili smo u što se taj novac moglo pametnije investirati. Neki od naših prijedloga odnosili su se tako na otvaranje 100 tisuća radnih mjesta u industriji (novo radno mjesto stoji 20 tisuća eura), a upozorili smo i na to da se za taj iznos moglo sagraditi 20 hidroelektrana Lešće. Za iznos proračunskog deficit moglo se također sagraditi 10 novih top-resort, uspostaviti 10 izvoznih proizvodnji električnih automobila, imati šest investicija veličine Agrokorovih ulaganja u Hrvatsku, kupiti pet tvrtki poput Droge Kolinske ili sagraditi devet novih zagrebačkih luka.

Informacije važne za biznis upravo takva promišljanja i tekstovi čine Lider drukčijim od drugih. Takve i slične teme, nazovimo ih svojevrsnim ekskluzivama, već pet godina proizlaze iz Liderove stabilne i jasno definirane uređivačke politike. Cilj nam je do sada bio u moru informacija kojima su poduzetnici svakodnevno okruženi izvući one strateški važne za nacionalnu ekonomiju i biznis, prikazati ih na drukčiji način te istodobno kritizirati, ali i savjetovati otkrivajući prilike koje na prvi pogled nisu uočljive i same po sebi jasne. Politika je to koje ćemo se i dalje držati.