Novi šef Nokije

Danas 46-godišnji Stephen Elop u Microsoftu se zaposlio kao predsjednik odjela za poslovni softver u siječnju 2008. godine, a ujedno je i bio pripadnik tima starijih menadžera koji su postavljali opću strategiju i smjer razvoja za cijeli Microsoft. Prije nego što je radio samo 20 mjeseci u Microsoftu, bio je zaposlen u Juniper Networksu, vodećem svjetskom proizvođaču ultrabrzih uređaja računalne mrežne infrastrukture, čiji je bio glavni operativni direktor, zadužen za proizvode, razvoj korporacije, svjetsku prodaju i usluge te organizaciju marketinga i proizvodnje. Prije Juniper Elop je radio u najpoznatijoj kanadskoj softverskoj korporaciji Adobe Systems, proizvođaču legendarnog Photo Shopa. Elop je u Adobeu bio predsjednik zadužen za prodaju i usluge korisnicima u cijelom svijetu. U Adobe je ušao nakon što je ta korporacija 2005. godine kupila i pripojila Macromediiju, također velikog proizvođača softvera, čiji je on bio predsjednik i glavni direktor. U Macromediiji je radio sedam godina, tijekom kojih je zauzimao mnoge vodeće pozicije, poput glavnog operativnog direktora, izvršnog potpredsjednika za globalne terenske operacije te generalnog direktora kompanijina elektroničkog poslovanja. Diplomu prvostupnika iz računarstva i menadžmenta stekao je 1986. godine na sveučilištu McMaster u Hamiltonu, u kanadskoj pokrajini Ontariju.

Problema nema, osim činjenice da je OVI pokrenut 26. svibnja 2009. godine, mnogo kasnije od Appleova AppStorea, ali i od trgovina u kojima su se prodavale aplikacije za ostale operativne sustave, temeljne programe koji pogone računala, odnosno mobitele. Da, problemčić koji se javio pri lansiranju OVI Storea bila je ‘sitnica’ – Nokia nije predvidjela način na koji se dogodila pri otvaranju dućana. Zbog velike navale OVI nije radio kako treba prvih nekoliko dana, upravo toliko da razočara Nokijine korisnike gladne sadržaja koje bi rado vidjeli na svojim skupim smartphonima. U poslovnom smislu Kallasvuou se na dušu stavlja i totalni krah prodaje Nokijinih mobitela u Sjedinjenim Američkim Državama, pa se polažu nade u to da će novi šef uspjeti u povratku na to tržište, a što je Kallasvuuo obećao nekoliko puta tijekom mandata. Kallasvuuo će ostati u Upravi Nokije kao neizvršni direktor, a ujedno će biti glavni direktor Nokia Siemens Networks, zajedničkog ulaganja sa Siemensom, tvrtke koja se bavi računalnim i komunikacijskim mrežama, ali u posljednje vrijeme gomila gubitke. Dosadašnji veliki šef Nokije neće se ‘tvrdi’ prizemljiti – dobit će otpremninu od 4,6 milijuna eura.

U priči s pametnim mobitelima najveći je Nokijin propust nedostatak programerske zajednice okupljene oko Symbiana, operativnog sustava za njihove telefone. Naime, oko iPhoneova AppStorea, zbog velike popularnosti iPhonea i velike mogućnosti zarade, vrlo se brzo okupilo mnogo programera koji su načinili aplikacije za svačiji ukus. Microsoft već tradicionalno prati brojna programerska zajednica koja radi aplikacije za Windows Mobile, operativni sustav koji ovih dana izlazi u svom sedmom izdanju. Operativni sustav koji je prvi put još 2001., za svoj model 9210 Communicator, izabrala Nokia zove se Symbian i kad se pojavio, bio je oporba Windowsima, a kad ga je Nokia proglasila besplatnim te otvorila njegov kôd, i okupljao zagovornike slobodnog softvera. No u međuvremenu se pojavio Android, također operativni sustav za pametne mobitele koji je lansirao Google, pionir masovnih besplatnih servisa na internetu. Googleova snaga, koja se očituje u milijardama korisnika na netu, pridonosi tome da je broj korisnika Androida u proteklim godinama narastao čak oko 1300%, što je dovoljan razlog za uzbuđenu iako mobiteli pod Symbianom čine više od 46 posto tržišta.

Nokia je utemeljena kao tvornica papira 1865. godine. Tijekom svog postojanja kompanija je imala snage preorijentirati se na gumene proizvode, poput čizama za drvo-sječe, poslije i na elektrotehničke proizvode, te postati prvi proizvođač mobitela na svijetu. Hoće li Elop uspjeti oko Nokije okupiti programere, a, Nokia imati snage za još jedan zaokret u pravom smjeru?