Turske sapunice

Turske sapunice u udarnom terminu nisu samo dio bitke za gledanost komercijalnih televizija. To je turski recept za senzibiliziranje domaćih javnosti i prethodnica znatnijih ulaganja.

Jedini uvjet koji su Saudijci tražili da bismo u toj zemlji otvorili trgovinu bio je da na otvorenje dovedemo glavne glumce turskih sapunica – izjavio je nedavno Oktay Özdemir, predsjednik Uprave turskog lanca odjećom Mol, tijekom najave otvorenja modne trgovine u Saudijskoj Arabiji, potvrdivši tako još jedanput koji su preokret u odnosima Turske s arapskim svijetom napravile sapunice. Turske sapunice preuzele su ulogu senzibiliziranja javnosti. I u tome su i te kako uspješne. Nakon njihova prikazivanja zabilježen je veliki porast turističkih putovanja Arapa u Tursku, a čak ni fete kojima se poziva na smrt tvoraca sapunice nisu omele trgovce u arapskim zemljama da prodaju haljine bez rukava kakve u seriji nosi glavna glumica.

Slučajno ili ne, dok brojne Hrvatice iščekuju osam navečer da bi doznale hoće li se realizirati ljubav Onura i Šeherezade, a Nova TV odmah je ponudila sličnu sladunjavu posla-sticu, turske kompanije pokazuju sve više interesa za Hrvatsku. Doğuş grupa ulaže 100 milijuna eura u marinu za megajahte u Šibeniku, Turkish Airlines pokazuje interes za Croatia Airlines, a dvije turske banke rado bi kupile dvije hrvatske. Kako neslužbeno doznajemo, jedna je od meta turskih preuzimača Nava banka, a druga je Banka kovanica koju je prije samo tri godine preuzela banka iz San Marina.

Budući da o transakcijama koje su tek u po-vojima nitko od uključenih ne želi iznosit detalje, o kojim je turskim bankama riječ, nismo uspjeli dobiti konkretne informacije. Jedan od preuzimača dolazi iz Unicredit grupe, jedino je što su osobe upućene u preuzimanje željele podijeliti s nama. Nije nam trebalo mnogo da doznamo kako je riječ o Koçbanci, u 50-postotnom vlasništvu obitelji Koç (iste one čiji je trgovački lanac želio svojedobno preuzeti Ivica Todorić), a preostali udio drži Unicredit. Budući da je interes za preuzimanje hrvatskih banaka prije pokazala Garanti banka (u vlasništvu Doğuş grupe), možda je njezino zanimanje ponovno oživjelo. Upućeni kažu da je riječ o bankama koje namjeravaju ponuditi nove kreditne proizvode na hrvatskom tržištu.

Osnovni je razlog zainteresiranosti turskih banaka za hrvatski bankarski sustav taj što će Hrvatska u EU ući prije Turske, pa bi im to omogućilo zastupljenost na tržištu Europske unije. Drugi je razlog finančijsko praćenje turskih tvrtki, sve aktivnijih na području Jugostočne Europe.

Osim za bankarski sustav tursko gospodarstvo pokazuje interes za ulaganje i u druge sektore u Hrvatskoj. Ponajprije se to odnosi na hrvatski turizam i na infrastrukturne projekte, a osim u hotele i marine turski investitori u budućnosti bi, smatra Miroslav Karamarković iz HGK, mogli biti zainteresirani i za ulaganje u hrvatsku drvnu, prehrambenu industriju te industriju vezanu uz opremanje željeznica. Turci kao potencijalni prostor su radnje ističu i gradnju obalnih brodova te neke projekte u hrvatskoj brodogradnji koji su trenutačno u pripremi. Turska u posljednje vrijeme bilježi gospodarski rast unatoč recesiji – procjenjuje se da bi BDP u ovoj godini mogao rasti između 5,5 i 6,5 posto. Taj uzlet sigurno će potaknuti dodatni polet turskih ulaganja u druge zemlje – pa i u Hrvatsku.

Za razliku od Hrvatske turski investitori u Bosni i Hercegovini prisutni su već dulje vrijeme i deseti su inozemni investitor u Bosnu prema veličini ulaganja. Turske investicije u Bosnu, dođuše, pojačane su u posljednjih godinu dana, pa je tako Turska lani s 47 milijuna eura investicija bila četvrta ulagač u Bosnu, iz Austrije, Slovenije i Njemačke. Turska kompanija Entegre kupila je maglajsku tvornicu celuloze i papira Natron Hayat, Art Carpet uložio je u gradnju tvornice tepih u Zenici, nedavno je Turska pošta kupila Postbank BH, a turska novinska agencija Anadoluja otvorila je predstavništvo u Bosni. Naravno, sve to nije prošlo bez turskih sapunica, koje su također sastavni dio televizijskih programa u Bosni i Hercegovini.