Home / Mediji i publikacije / Web preporuke i savjeti

Web preporuke i savjeti

Internet je danas poput lokala na prometnoj ulici. Posao se može obavljati i iz ureda na periferiji, ali ako nema prodavaonica na Petoj aveniji, ne možete se baviti visokom modom.

Prednost je interneta što ispravnom realizacijom vlastite web-stranice možete uspostaviti izvrsnu komunikaciju sa svojim tržištem i izgraditi odnos s krajnjim kupcima. To je mnogo teže postići kroz tradicionalne kanale.

Prisutnost na internetu pomaže nam da se kupcima predstavimo iz prvog lica, što je na tržištu turističkih usluga neizmjerno važno. Na internetu nema granica.

Svako, bilo da je pojedinac, bilo velika kompanija, prije nego što se upusti u izradu web-stranice, mora se zapitati: ‘Zašto mi to treba?’ Ako je odgovor ‘zato što svi imaju web-stranicu’, savjetujem vam da je ne izrađujete. To je jednako kupnji skupog telefona zato što ga svi imaju kojim zatim nikad ne obavite nijedan poziv. Nažalost, u radu se često srećem upravo s tim da su ljudi motivirani napraviti web-stranicu samo zato što je ima konkurencija ili je redizajniraju samo zato što je to napravila konkurencija. Takvi projekti rijetko rezultiraju dobrom stranicom i još rjeđe donesu korist vlasniku. Ne treba biti megaloman i odmah izraditi goleme stranice koje poslije neće služiti svrsi. Npr. ako ste vlasnik cvjećarnice, posjetitelje vaših stranica zanimat će vaša adresa, broj telefona i radno vrijeme. Ne treba raditi sajt s novostima, komentarima, registracijom korisnika i slično.

U izradi stranice treba razlikovati tri osnovna troška: zakup domene, zakup poslužitelja (servera) na kojem će stranice biti smještene te izrada stranice. Kad je riječ o domeni, svaka pravna osoba ima pravo na jednu besplatnu domenu .hr ako je naziv domene istovjetan nazivu društva. Odredno je Carnet omogućio i kupnju dodatnih domena čija je cijena trenutačno 500 do 600 kuna. Komercijalne domene (.org, .net, .com) stoje između 50 i 80 kuna na godinu, ponovno ovisno o tome gdje se registriraju. Cijena smještanja stranica na poslužitelj može veoma varirati ovisno o tome koji su tip usluge i količina prostora potrebni. Za male stranice koje nemaju velik promet cijene mogu biti već od 100-tinjak kuna na godinu. Ako je riječ o većim stranicama, važno je imati poslužitelj koji može podnijeti više prometa, ali onda je i cijena nešto veća, 500-tinjak kuna na godinu. Za velike sustave poput portala treba imati poseban server samo za tu stranicu (vrlo veliki portali moraju imati i nekoliko servera). U tom su slučaju cijene od 1.000 kuna na mjesec pa naviše.

Web-stranice su kao automobili: mogu biti vrlo skupe, brze i uspješne, interaktivne, s mnogo dodataka poput sustava za upravljanje sadržajem, društvenih mreža, podržane vrhunskim poslužiteljskim servisom. Mogu biti i male, jednostavne, lijepo dizajnirane, dostupne svima, a donositi jednak uspjeh svom vlasniku.

Cijena, dakle, ovisi o tvrtkim zahtjevima i potrebama. Budući da se često čini skupim za npr. korporativne stranice srednje veličine izdvojiti između 20 i 50 tisuća kuna, poduzetnici odluče improvizirati. Događa se da nam se potencijalni klijent obrati sa zahtjevom da samo malo doradimo stranice koje je izradio njegov rođak/prijatelj/susjed. Kad mu objasnimo proces u nastajanju web-stranice i kažemo da ne možemo preuzeti nečiji uradak, vrlo brzo shvati da je prethodni angažman bio u najmanju ruku gubitak vremena. Ima i slučajeva da su ljudi završili informatički tečaj pa su sami odlučili izraditi stranicu, ali nakon nekog vremena shvate da im je bolje da je izradi i održava netko drugi, a da njima ostane više vremena za bavljenje temeljnim biznisom. Druga je pogreška što mnogi misle da nedostatak web-stranice mogu jednostavno kompenzirati profilom na Facebooku – kratko, jednostavno i, najvažnije, besplatno. Međutim, ta je strategija znatno riskantnija. Društvene mreže najbolje funkcionišu kao nadogradnja. Društvene mreže mogu vas ‘iskopčati’ dok ste rekli keks zbog nečega što su protumačile kao kršenje uvjeta poslovanja. Zamislite da se jedan dan probudite i da nema vaših 150 tisuća obožavatelja na Facebooku, a ni vaše stranice. Možete i plakati i žaliti se, pisati e-poštu ili otići do recepcije Facebookova sjedišta u Kaliforniji i još je nećete dobiti natrag. Web-stranica napravljena za vaše poduzeće vaše je sjedište i uvijek će biti najbolji način da se predstavite.

Kojim se djelatnostima najviše isplati zakoračiti u virtualni svemir? Onima koje prodaju neopipljivo. Najisplativija je trgovina informacijama, softverom, digitalnom glazbom. Među njima glazba ima najveće tržište. Generaltourist, primjerice, prodaje turističke aranžmane na internetu od 2004. Ondje kažu da se udjel internetskoga prodajnog kanala rapidno raste u posljednje dvije godine zbog rasta povjerenja kupaca prema internetskoj trgovini, posebno e-plaćanju. Prihod od isključivo internetske prodaje raste iz mjeseca u mjesec, no i dalje je dominantan prodajni kanal poslovnica. Ako je u prodaji turističkih usluga unatoč napretku i dalje dominantna prodaja licem u lice, stanje s trgovinom materijalnim stvarima još je nepovoljnije. Jedan od velikih problema koji koče veći razvoj trgovine na našem tržištu još je preskupa prateća usluga. Npr. sustavi za autorizaciju kreditnih kartica preko interneta, tj. njihove naknade i naknade kartičarskih kuća, i dalje su prevelike. Usprkos problemima s naplaćivanjem i izvozom malih količina robe naručene preko interneta trgovci i dalje imaju opciju kvalitetno prezentirati svoju robu na internetu. Prisutnost na internetu nezaobilazan je dio suvremenog načina poslovanja: kad je riječ o tvrtkama koje se ne namjeravaju baviti izvozom, savjetovao bih svima koje su zadovoljne dosadašnjim prometom i koje ne žele više kupaca nego što ih imaju da ne ulažu novac u izradu web-stranice, da ne ulažu novac u reklamu te da se presele na periferiju radi smanjenja troškova. Svim drugima savjetujem potpuno suprotno: uložite novac u kvalitetnu web-stranicu, reklamirajte se i smjestite svoju prodavaonicu na prometno mjesto na kojem će vas kupci primjećivati.