Ipak besplatno studiranje

Premijerka Jadranka Kosor u posljednji je trenutak obećala da će Vlada izdvojiti 69 milijuna kuna za školarine i omogućiti besplatno školovanje studentima diplomskog studija. Problem financiranja diplomskog studija tako je još jednom privremeno riješen.

Vijest da će upis na diplomski studij u 2010./2011. godini biti besplatan, koju je prvu u kratkom priopćenju za medije 13. rujna odasla Duje Bonacci, glasnogovornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, smirila je paniku među studentima i njihovim roditeljima. Istog je dana na sastanku Rektorskog zbora održanog u Zagrebu potvrđen dogovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i rektora hrvatskih sveučilišta da studenti diplomskog studija neće plaćati školarinu. Dok je trajao sastanak tog zbora i predstavnika MZOŠ-a, premijerka Jadranka Kosor otvarala je novi paviljon Studentskog doma Stjepana Radića u Zagrebu i izjavila da je novac za besplatne školarine osigurala Vlada.

Sredstva se izdvajaju namjenski iz državnog proračuna te putem Ministarstva s kojim Vlada svake godine sklapa jednogodišnji ugovor o financiranju sveučilišta stižu na račune fakulteta. Vlada RH i MZOŠ trebali bi još ovaj tjedan, najkasnije idući, potpisati ugovor kako bi država kao i prošlih godina posve pokrila troškove školarina svim studentima diplomskih studija koji redovito ispunjavaju svoje obveze. U rebalansu proračuna koji je Vlada predložila 24. kolovoza umjesto prvotnih 25 milijuna kuna koliko je bilo predviđeno za školarine određeno je 69 milijuna kuna. U vrijeme duboke ekonomske krize i rezanja proračunskih sredstava Vlada ulaže u visoko školstvo 44 milijuna kuna više nego što je bilo predviđeno. Je li predizborna kampanja već započela ili je Vlada barem privremeno odredila prioritete, pitanje je kojim se u ovom tekstu ne treba posebno baviti.

Važno je da će zahvaljujući toj odluci biti više visokoobrazovanih. Da je nije bilo, mnogi studenti koji su prosvjedima izborili pravo na besplatno školovanje ne bi nastavili studij, ostali bi prvostupnici koje hrvatsko gospodarstvo i ne treba jer posla je malo i za one s diplomom.

Iako je problem plaćanja diplomskog studija aktualan od početka rujna kad su započeli ispitni rokovni na fakultetima i pripreme za upis, a studenti su očekivali besplatan upis, on postoji već dulje vrijeme. Sintagma ‘besplatno obrazovanje’ izgubila je svoj smisao otkako su studenti čiji je uspjeh na prijavnim ispitu bio lošiji kažnjeni plaćanjem školarine. Tako već godinama fakulteti ubiraju školarinu, a što studenti misle o tome, pokazali su prosvjedima započetim prije dvije godine, pa i višemjesečnom blokadom fakulteta. Studentska pobuna započeta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dobila je pristalice po ostalim hrvatskim fakultetima, a studentima su se pridružili i brojni profesori. U kaosu koji je nastao stradali su najviše studenti jer su morali nadoknaditi izgubljeno vrijeme, a nekima su dugotrajni prosvjedi poremetili i polaganje ispita.

Studenti su još jednom demonstrirali svoje demokratsko pravo prosvjeda u proljeće ove godine kad su uz parolu ‘Stop školarine – sveučilište svima’ nepozvani upali na sjednicu Senata Sveučilišta i prekinuli je. Nisu prihvatili odluku linearnog plaćanja školarine po kojoj bi prva godina studija bila besplatna, dok se na višim godinama studija školarina plaća ovisno o broju nepoloženih ispita, a vrijednost se računa u ECTS bodovima kojih je u pravilu pet po ispitu. To bi značilo da samo studenti koji polože obvezne, izborne i prenosive ispite tijekom jedne godine ne bi plaćali školarinu.

No unatoč prosvjedima protiv plaćanja školarine i obećanju da je neće biti za studente diplomskog studija, Sveučilište u Zagrebu, jedino kojemu MZOŠ još nije pokrio školarinu za prošlu godinu, raspisalo je natječaj za upis studenata u 1. godinu diplomskog studija, a osim upisnih kvota objavljena je visina školarine uz napomenu da će se iznos za svakog studenta odrediti na dan upisa u skladu s njegovim mjestom na rang-listi. U natječaju stoji: ‘Ako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske djelomično ili potpuno osigura financijska sredstva za podmirivanje participacije u troškovima studija, studenti će na adekvatan način biti oslobodeni plaćanja participacije u troškovima studija na Sveučilištu u Zagrebu.’

Senat Sveučilišta u svibnju je donio odluku o upisnim kvotama i iznosu participacije za upis na diplomski studij i upravo je ova rečenica objašnjenje koje se odnosi na plaćanje školarine. Ne odlučuje Senat hoće li studenti plaćati školarinu, to je Vladina odluka, a Ministarstvo sklapa ugovore sa sveučilištima. Budući da ugovor nije sklopljen do kraja srpnja 2010. kada je Senat Sveučilišta raspisao natječaj, iznos participacije objavljen je za svaki studij. Dalje sve ovisi o Ministarstvu – rekla je Tamara Dagen. Protivnici plaćanja školarine tvrde da se iza pokušaja nametanja plaćanja participacije krije zapravo pokušaj komercijalizacije javnih sveučilišta. Upozoravaju da će uvođenje plaćanja uzrokovati pad kvalitete studija jer će studenti lošiti rokove, manje učiti i dobivati lošije ocjene, a profesori biti pod velikim pritiskom. Sve to ide u prilog tvrdnjama da hrvatsko visoko školstvo ne udovoljava ‘bolonjskom standardu’, a plaćanje školarine te bi tvrđave dodatno opravdalo.

Osnovno je pitanje kako i dogodine izbjeći ponavljanje iste priče ili bolje reći drame? Činjenica je da studenti neće odustati i mirno prihvatiti plaćanje školarine. Ako je javno obrazovanje besplatno, zašto bi ga plaćali, i to više nego studenti u zemljama EU?

Zbog toga je nužno donijeti Zakon o javno financiranom visokom obrazovanju koje će svakom studentu jamčiti besplatno školovanje. Za one koji ne ispunjavaju svoje obveze ionako postoji kazna; gubitak godine ili gubitak prava na nastavak studija ovisno o tome koliko duboko zagaze u neuspjeh. Netko bi se time morao pozabaviti i problem trajno riješiti kako bi bilo reda u javnom visokom obrazovanju jer je jedan od prioriteta svakog društva.