Za uzlet dioničkih indeksa zaslužna dionica HT-a

Protekli tjedan održao se pozitivan trend koji je počeo tjedan prije. Crobex se povećao 0,86 posto na 1.905,97 bodova, a Crobex10 1,34 posto na 1.007,08 bodova. Za uzlet dioničkih indeksa dobrim je dijelom zaslužna i HT-ova dionica, čija se cijena povećala 3,92 posto na 270 kuna uz promet od 18,61 milijun kuna. Analitičari Erste banke ciljanu su cijenu HT-ovih dionica postavili na 280 kuna, a reakciju ulagača izazvala je i Vladina najava da će do kraja godine prodati 3,49 posto udjela u HT-u radi financiranja duga umirovljenicima koji dospijeva u prosincu ove godine.

Dionice SN Holdinga također su bile u fokusu ulagača, što potvrđuje i promet od visoka 16,93 milijuna kuna iako im je cijena pala 3,96 posto na 218 kuna po dionici. Indeks je porastao uz redoviti promet od 85,09 milijuna kuna, a ukupni je promet bio 200,68 milijuna kuna.

Povlaštenoj dionici Adris grupe uz promet od 6,6 milijuna kuna cijena se povećala na 260,52 kune, slijedi je dionica Atlantske plovidbe čija je vrijednost snižena na 841,97 kuna te 6,6 milijuna kuna bio je promet povlaštenim dionicama Adris grupe koje su porasle 1,55 posto.

Dionica Tjedna ZAGREBAČKA BANKA

Na rast cijene od visokih 9,65 posto utjecala najava dividende. Dividenda bi se isplatila 15. studenog iz zadržane dobiti ostvarene u 2009. Prema završnoj prošlostijednoj cijeni dionice od 241,23 kune dioničarima bi donijela prinos od 7,83 posto.

Jedan su osim HT-a obilježile i dionice Zagrebačke banke čija se vrijednost povećala visokih 9,65 posto na 241,23 kune. O nedavno objavljenom prijedlogu Upravnog i Nadzornog odbora o isplati dividende posjedovateljima redovitih dionica u vrijednosti od 18,9 kuna po dionici raspravljat će se na Glavnoj skupštini 22. listopada. Dividenda bi se isplatila 15. studenoga iz zadržane dobiti ostvarene u 2009. Prema završnoj prošlostijednoj cijeni dionice prinos dioničarima bio bi solidnih 7,83 posto.

Prema nerevidiranom polugodišnjem konsolidiranom izvješću ostvarena je neto dobit od 512 milijuna kuna, što je 27,68 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Neto kamatni prihod bio je 1,5 milijardi kuna i sedam je posto veći u odnosu na prvo polugodište 2009. Porast neto kamatnog prihoda rezultat je većeg volumena kredita uz smanjenje troškova financiranja. No poslovni prihodi bili su 2,35 milijardi kuna (1,99 posto manje), a ukupni troškovi s troškovima vrijednosnog usklađenja i rezerviranja za gubitke povećali su se 12,1 posto. Ukupna je aktivna povećana sa 108,4 milijarde kuna na 108,52 milijarde. Depoziti u bankama smanjili su se 0,4 posto, krediti financijskim institucijama 30,8 posto, a 2,8 posto povećala se vrijednost izdanih kredita komitentima te 9,9 posto vrijednost vrijednosnih papira u Zabinu vlasništvu.