Kad kolesterol postaje štetan

Masnoće u krv (riječ je o kolesterolu i trigliceridima) dolaze iz dva izvora: iz hrane i sintezom u jetri. Kolesterol ima u svim tkivima u tijelu i prijeko je potreban za zdravlje: ima vrlo važnu ulogu u proizvodnji vitamina D, različitih hormona i formiranju stanica, temeljni je sastojak ovojnica koje obavijaju živce i energetska je rezerva organizma. No, ima li ih previše, mogu štetiti zdravlju, posebno kardiovaskularnom sustavu. U krv se vežu za proteine i kao lipoproteini transportiraju putem krvi. Mogu biti niske gustoće (LDL kolesterol) i visoke gustoće (HDL kolesterol, poznat i kao ‘dobar’). Povišena se razina kolesterolola naziva hiperkolesterolemijom. I trigliceridi su prema definiciji masnoće, nužne organizmu do neke mjere, ali mogu pogoršati oštećenja prouzročena povišenom razinom kolesterolola. I njih organizm prenose lipoproteini. Povišena razina triglicerida naziva se hipertrigliceridemijom.

Terminom ‘hiperlipidemija’ definira se povišena plazmatska razina kolesterolola i lipoproteina koji transportiraju trigliceride. U zapadnim zemljama pogada 50 posto populacije. No i razine samo malo povišene od onih koje se smatraju optimalnim povezuju se s većim rizikom od infarkta miokarda. Posebno su rizične povišene razine kolesterolola u krvi (hiperkolesterolemija) koje mogu ovisiti o metaboličkim (uglavnom nasljednim) defektima ili pak o prekomjernom unosu kolesterolola hranom. Osim na razine ukupnog kolesterolola u krvi pozornost se danas usmjerava i na LDL kolesterol, koji se naziva i ‘lošim’, vezan uz lipoproteine niske gustoće (engl. Low Density Lipoproteins). Zna se da LDL potiče stvaranje aterosklerotičnog plaka, a HDL, ‘dobri’ kolesterol, povezan je s lipoproteinima visoke gustoće (engl. High Density Lipoproteins) i štiti od kardiovaskularnih bolesti.

Ima i drugih čimbenika koji utječu na pogoršanje situacije s kolesterolom i trigliceridima. Među njih ubrajaju se ponajprije pogrešne i neuravnotežene prehrambene navike: hrana bogata masnoćom, posebno onom životinjskog podrijetla, povećava razine kolesterolola i triglicerida u krvi. Jedan od otežavajućih čimbenika jest i pušenje, koje povećava rizik od ateroskleroze jer izaziva progresivno sticanje arterija. Ono je posebno štetno u kombinaciji sa stresom koji dodatno može pogoršati situaciju. I neke bolesti poput hipertenzije i dijabetesa mogu izazvati ležije na unutarnjim stijenkama arterija koje onda omogućuju stvaranje naslaga kolesterolola i aterosklerotičnog plaka.

Stoga je za smanjivanje povišenih masnoća u krvi u prvom redu važno uravnoteženo se hraniti, smanjiti unos masnoća iz hrane na 30 posto od ukupnih energetskih potreba te povećati vrijednosti dobrog kolesterolola. Uz promjenu životnih navika i smanjenje prekomjernih tjelesnih težina terapija se može provoditi i lijekovima koji blokiraju sintezu masnoća u jetri i onima koji sprečavaju apsorpciju kolesterolola iz crijeva.