Upravni sud odbacio žalbu na Hanfino rješenje prema kojemu vodeći dioničari Kamenskog moraju objaviti ponudu za preuzimanje, na što su oni podnijeli prigovor Ustavnom sudu. Ne bude li ponuda objavljena, Hanfa će uputiti male dioničare da se obrate trgovačkom sudu.
Prvi čovjek Kamenskog odbacuje Hanfino rješenje o obvezi javne ponude jer tvrdi da nije točno da ključni dioničari zajedno djeluju.
Većina se radnika izjasnila za pokretanje stečaja nad Kamenskim jer više ne vjeruju obećanjima i planovima Uprave. Od 550 aktivnih radnika za stečaj se izjasnilo čak 353 radnika – kaže Željko Šegina. S druge strane, Crlenjak kaže da će nastojati ‘biti korak ispred radnika tako da osigura novac za plaće i poništi razloge za stečaj’.
U priči s Kamenskim glavnu ulogu pak igra zemljište u središtu Zagreba zbog čega, smatra se, i traju stalne vlasničke pretumbacije. Crlenjak je donedavno tvrdio da je upravo ta nekretnina jamač kredita koji je pred realizacijom, no sada se žali na negativne medijske napise koji im ruše rejting. Prema njegovim riječima, i dalje postoji mogućnost da se radnici Kamenskog presele u Goričanku ili Zelinku, iako se tomu u Sindikatu kože i tekstila žestoko protive, te da se nakon preseljenja proda postojeća tvornica u središtu Zagreba.
Nakon preseljenja možemo razmišljati o prodaji te lokacije, ali ne po cijeni od pet milijuna eura, koliko nam nude, jer vrijedi barem 12 milijuna eura – rekao je nedavno Crlenjak.
Inače, Kamensko je od države 2005. godine dobilo 422 tisuće kuna, 2006. godine 531,1 tisuću kuna, 2007. godine 249,9 tisuću kuna, a 2008. čak 5,9 milijuna kuna. Sve su to bile razvojne potpore za unapređenje konkurentnosti tekstilne industrije, a kako je Kamensko opravdalo taj trošak, nije poznato.
Iako trojka koja je, kako je utvrdila Hanfa, zajednički djelovala i tako stekla 25,07 posto dionica Kamenskog očito ne planira objaviti javnu ponudu, a to umjesto njih ne može nitko drugi učiniti, postoji način na koji se rješenje može posredno izvršiti.
Dioničarima preostaje samo putem mjesnoga nadležnog trgovačkog suda zahtijevati obvezno sklapanje ugovora o prodaji dionica pod istim uvjetima pod kojima je morala biti objavljena ponuda za preuzimanje. To je Zakonom o preuzimanju dioničkih društava predviđeni način na koji pojedini dioničar može ishoditi izvršenje predmetnog rješenja, odnosno na koji može predmetno rješenje ‘provesti u djelo’ i u slučaju da ponuda za preuzimanje nikada ne bude objavljena – kažu u Hanfi.