Prihodi parketara (mil. EURA)

Proteklih su se godina domaći parketari snažno orijentirali na izvoz i zanemarili hrvatsko tržište te tako oslobodili prostor za dominaciju uvoznih laminata. Lanjski pad izvoza osvijestio ih je pa se izvlače okretanjem domaćem tržištu svojim najboljim proizvodom.

Domaći proizvođači parketa izvozom ostvaruju čak 70 posto svojih prihoda. Zbog takve ekstremne orijentacije više su nego druge industrije ostali nezaštićeni na vjetrometini globalne financijske krize, pada potražnje i tečajnih razlika, a na domaćem su tržištu izgubili bitku s jeftinim uvozom i dvostruko jeftinijim laminatima. Izvoz je lani pao s predlanjskih 70 na 52 milijuna eura. Danas opet pušu neki povoljniji vjetrovi. Kad je riječ o izvozu, u prvih šest ovo-godišnjih mjeseci izvezli su parketa i poluproizvoda za parket u količini vrijednoj otprilike 25 milijuna eura, 15 posto više nego lani u istom razdoblju. Na osnovi trenda očekivana je ukupna vrijednost proizvodnje za ovu godinu između 88 i 95 milijuna eura.

Međutim, parketari ovaj put žele pozitivni trend preslikati i na hrvatsko tržište, izbjeći ponavljanje situacije da zbog problema na međunarodnom tržištu izgube tlo pod nogama te zajedno konkurirati jeftinom uvozu i laminatu – kvalitetom proizvoda.

• Trendovi se radikalno mijenjaju. Prije nekoliko godina kupovali smo jeftino i naivno lamine i PVC stolariju. Takvo opremanje doma čak je bilo pomodno. Uistinu, za taj problem dijelom su krivi naši proizvođači jer su, okrenuti izvozu, propustili više inzistirati na kontroli kvalitete i nisu ulagali marketinške napore. Zato su u prošloj godini platili veliku cijenu financijske krize. Međutim, arhitekti i projektanti okrenuli su ploču i sve više prepoznaju kvalitetu koju godinama prepoznaju strana tržišta poput Italije i Švicarske – kaže Marijan Kavran iz Drvnog klastera.

On upozorava da je trendove u brojkama iznimno teško pratiti zbog neujednačenog sustava praćenja proizvodnje. Tako se ukupna vrijednost domaćeg tržišta (domaća proizvodnja za domaće tržište plus uvoz parketa i poluproizvoda za parket) može samo približno procijeniti, na između 55 i 60 milijuna eura. Problem je i praćenje uvoza laminata koji se ne deklarira standardno.

• Problemi koji su pogodili građevinski sektor, kako na tradicionalnim izvoznim tako i na domaćim tržištu, uza manju potrošnju u privatnom sektoru te uvoz jeftinijih supstituta za većinu su parketara bili šokantni – kaže Rajko Ružička, pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u HGK.

Iz lošeg razdoblja parketari se izvlače okretanjem domaćem tržištu svojim najboljim proizvodom. U modi je suvremeni gotov višeslojni parket koji se već godinama troši u Europi, a kod nas, gdje je parket uglavnom jednoznačnica za tradicionalni seljački pod, tek postaje popularan.

• Naš je prioritet da hrvatski arhitekti i projektanti u radu što više upotrebljavaju prirodne domaće materijale. Npr. i pomoću projekta ‘Drvo je prvo’ gradi se imidž drva kao materijala koji označava višu razinu kvalitete življenja – poručuje Ružička.

Jedna od vodećih tvrtki u proizvodnji gotovih višeslojnih parketa jesu Parketi Požgaj iz Velikog Bukovca. Lani su ostvarili 7,9 milijuna eura prihoda i u prosjeku proizvedu od 400 do 450 tisuća četvornih metara. Njezin vlasnik Zdravko Požgaj potvrđuje da je situacija ove godine u odnosu na 2008. i 2009. nešto bolja.

• S cijenom već smo sada na najnižoj točki isplativosti. Kvaliteta nas sada jedina održava konkurentima. Kad je riječ o domaćem tržištu, jedni drugima nismo toliko konkurencija koliko nam je zajednički problem jeftin uvoz – kaže Požgaj i naglašava da na pozitivan trend u poslovanju još više utječe rast dolara koji je smanjio izvoz iz Kine nego trendovi u domaćem građevinarstvu.

Golem su neosvojeni prostor za domaće podopkrivač sportske dvorane. Kao što kaže Danijel Smiljanić, direktor Pan parketa (tvrtke koja je ostvarila 4,6 milijuna eura prihoda u 2009.), u takvoj gradnji investitor štedi upotrebom uvoznih materijala. Kad je riječ o laminatima, Smiljanić je optimističan:

• Parket je uvijek jači od laminata. U svim većim gradnjama rabe se parketi, a laminate uglavnom postavljaju manji privatnici i osobe koje si parket ne mogu priuštiti. Sada se borimo za to da arhitekti i projektanti prepoznaju i gotov višeslojni parket, a ne samo masivni. Situacija je, kad je o tome riječ, sve bolja – kaže Smiljanić.

U okružju na domaćem tržištu mnogo je teže premostiv problem plaćanje. Tvrtke gube poslove jer si ne mogu priuštiti da rade na kompenzaciji za stanove kojima pada cijena.

• S jedne strane kriza prisilila da se okrećemo domaćem tržištu, a s druge strane situacija takva da nam je lakše izvoziti. Osim što smo vani prepoznatljiviji i priznati, na domaćem tržištu moramo se boriti s nelikvidnošću, jeftinim uvozom, ali i sa starim mentalitetom koji preterira tuđe – kaže Filip Galeković iz PPS-a Galeković.

Ta se tvrtka svrstava među najuspješnije domaće proizvođače; u 2009. ostvarila je prihode od 7,2 milijuna eura, više od tri milijuna eura manje nego u zlatnoj 2007. Unatoč tomu ima dobru perspektivu u 2010.

• Godina 2007. bila nam je najbolja; te ćemo rezultate teško dostići u sljedećih nekoliko godina. Međutim, predviđanja kažu da smo na dobroj putu- zaključuje Galeković kojemu su ipak izazov i želja proboj na veliko i zanimljivo rusko tržište.

Podopkrivači koji postavljaju i parkete i laminate potvrđuju da domaće tržište polako ponovno otkriva parket, i to gotov dvoslojni i tro slojni. Željko Kermek, direktor Kermeka d.o.o., tvrtke koja rabi i parkete iz domaćih proizvodnje, kaže da uvozi otprilike 1,5 šlepera laminata na mjesec. Unatoč toj velikoj potrošnji smatra da laminati prije konkuriraju tapeciranim površinama nego parketima.

• Ljudi koji su nekoć stavljeni tapisone danas, što zbog alergija i lakšeg čišćenja, što zbog trajnosti, postavljaju laminate. Međutim, u Hrvatskoj je prema našem iskustvu očit porast potrošnje parketa u posljednjih godinu dana. Sve se više traže gotovi lakirani parketi i prostor za rast jako je velik.