Ekonomski program morat će ponuditi poslovna zajednica

Za uspjeh je potrebno puno znanja i još više sreće. Na sreću se ne može utjecati, to znaju svi. Ipak, onaj drugi element znanje posve je pod utjecajem pojedinca. Uz dovoljno truda, vremena i nažalost novca moguće je naučiti gotovo sve. Naravno, najlakše je to učiniti u školi. Problem nastaje kad treba prepoznati dobru školu. U onu osnovnu većina bude upisana a da je nitko ništa ne pita. Srednju školu i fakultet ljudi biraju sami, ali s maglovitim naznakama toga što žele raditi. Daljnje školovanje treba odabrati znatno mudrije. No kako izabrati kad se čak na malom hrvatskom tržištu nudi tako mnogo?

Javno školstvo za menadžera danas pruža mnogo interesantnih opcija ako se želi dodatno obrazovati za svoj posao. Danas se tako osim MBA nude brojni postdiplomski specijalistički programi (PDS) koji traju godinu ili dvije, a prilagođeni su ljudima koji rade. Ekonomski fakultet u Zagrebu nudi tako više od 30 programa. Budući da su prilagođeni vremenom (predavanja se održavaju u razdobljima od tjedan dana po pet ciklusa po semestru, u poslijepodnevnim satima između 15 i 21 sat), čak i u natpravanom rasporedu može se naći vrijeme za edukaciju.

Nije tako samo u Zagrebu, ni Ekonomski fakultet u Rijeci ne zaostaje, dapače nudi izbor između sedam PDS-ova. U Splitu postoji izbor između samo dvaju, ali zato Ekonomski fakultet u Osijeku ponovno pruža mogućnost biranja između sedam programa.

Privatno poslovno obrazovanje još je raznolikije, a kad se o njemu govori, uglavnom se spominje uvijek istih nekoliko imena. To su Cotrugli Business School, IGBS (International graduate school of business), ZŠEM (Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta) i Vern’.

Možda najpoznatija od svih, Cotrugli Business School u sedam godina postojanja postala je svojevrsni sinonim za poslovno obrazovanje menadžera u Hrvatskoj. Škola nudi dva osnovna programa. Mlađim i srednjim menadžmentu prilagođen je MBA program koji traje godinu dana. Executive MBA (EMBA) namijenjen je menažerima s više iskustva i traje 22 mjeseca. Osim toga škola nudi ‘in house’ programe kao i mogućnost zasebnog pohađanja pojedinih modula.

IGBS (International graduate school of business) uz MBA program jedini od domaćih škola nudi i programe Master of science koji se mogu pohađati putem interneta. Tako se može pohađati (i završiti) tri različita programa Kelley school of business – financije, strateški menadžment i globalni lanac nabave. I dok su programi tih dviju škola namijenjeni ponajprije menažerima koji već rade, ZŠEM i Vern’ obuhvaćaju šire područje poslovnog obrazovanja.

ZŠEM kao škola je najpoznatiji po radu s klasičnim studentima, ali ima i bogatu ponudu za menadžere. Tako u sklopu cjeloživotnog obrazovanja organizira razne seminare, a u ponudi ima nekoliko MBA programa.

Slično je i s Vernom’ koji ponajprije mladima, ali i svim ostalim studentima, nudi preddiplomsko obrazovanje iz ekonomije poduzetništva, poslovne informatike i turističkog i hotelskog menadžmenta. Osim njih nudi i četiri specijalistička diplomskih studija.

Osim tih najpoznatijih privatnih škola postoji velik broj drugih koje često bivaju nepravedno zaboravljene kad se govori o poslovnom obrazovanju.

Jedna od njih jest RRiF Visoka škola za financijski menadžment u Zagrebu, koja se osim kao redovni studij izvodi kao izvanredni. RRiF Visoka škola za financijski menadžment nastala je iz društava poznate RRiF grupe čija je djelatnost usko vezana za područje računovodstva, revizije i financija.

Visoka škola ‘Nikola Šubić Zrinski’ iz Zagreba nudi stručni studij ekonomije poduzetništva, koji je zapravo većinom orijentiran na studente koji su tek izašli iz srednje škole. Isto se može reći za Utilis visoku poslovnu školu za turistički i hotelski menadžment u Zagrebu. Za razliku od toga Visoka poslovna škola Zagreb pri Pučkom otvorenom učilištu nudi dva programa, menadžment komunikacija i menadžment marketinga. Iako je riječ o preddiplomskim programima, oba je moguće pohađati i uz rad.

Visoka poslovna škola Libertas nudi još i više mogućnosti. Naime, uz preddiplomski studij koji je moguće pohađati i u Samoboru i Kutini ima specijalističkih studija koji se održavaju u Zagrebu (menadžment unutarnje i međunarodne trgovine i menadžment financija, bankarstva i osiguranja). Visoka škola tržišnih komunikacija Agora iz Zagreba nudi nekoliko zanimljivih programa, od čega dva dodiplomski – menadžmenta i dizajna, i jedan specijalistički diplomski studij kreativnog upravljanja tržišnom komunikacijom.

Na visokom učilištu Effectus za financije i pravo u Zagrebu nudi se stručni studij iz financija i prava, kao jedan zajednički studij, što je zanimljiva razlika od tradicionalnog razdvajanja koje rade sveučilišta. Effectus nudi i specijalistički diplomski studij iz menadžmenta financija.

Izvan Zagreba ponuda je podosta lošija, ali u Dugopolju postoji još i visoka poslovna škola Minerva, koja nudi programe menadžmenta informacijskih sustava i menadžmenta sigurnosti informacijskih sustava. U kontinentalnoj Hrvatskoj još postoji visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, koja nudi dva programa – informatički menadžment i, zanimljivo, menadžment ruralnog turizma. Osim toga u neposrednoj blizini Zagreba Visoka škola za poslovanje i upravljanje ‘Baltazar Adam Krčelić’ iz Zaprešića nudi stručni studij poslovanje i upravljanje koji se može pohađati kao izvanredni studij, kao i dva specijalistička diplomski stručna studija – projektni menadžment i komunikacijski menadžment.

Valja istaknuti još samo Dubrovnik s jednim privatnim sveučilištem kao i jednom privatnom školom. Dubrovnik international university (DIU) na fakultetu School of international business (međunarodna poslovna škola) nudi preddiplomski program međunarodnog poslovanja i ekonomije. Američka škola menadžmenta i tehnologije (American college of management and technology) ima i bogatiju ponudu, dva preddiplomskih programa – menadžment usluga i program informacijskih tehnologija kao i dva specijalistička diplomski programa, razvoja ljudskih resursa i profesionalnih studija.

Iako ne postoji recept po kojem je moguće garantirati pravi izbor poslovne škole, ako se izboru pristupi pažljivo – manja je mogućnost pogreške. Dakle, nakon informiranja o programima koji se nude na tržištu, valja si postaviti nekoliko pitanja. Ovisno o odgovorima lako je odbaciti programe koji ne odgovaraju i doći do najboljeg izbora. Među pitanjima bi se svakako trebala naći sljedeća:

• Je li program onoliko specijaliziran (ili širok) koliko vam odgovara?

• Možete li si priuštiti školarinu (kojoj valja dodati i eventualne troškove putovanja u školu i smještaja ako ona zahtijeva boravke dulje od jednog dana)?

• Hoćete li završetkom škole dobiti diplomu koju želite (univ. spec., spec., MBA, EMBA)?

• Jesu li se dosadašnji diplomanti škole uspješno zaposlili na sličnim mjestima na kakvim se vi nadate raditi?

• Je li raspored predavanja dovoljno fleksibilan da ih možete uklopiti u svoj raspored?

• Kakva je reputacija škole unutar struke za koju educira, tko su predavači?

• Koje su veličine grupe i tko su polaznici?